Ugovor o zajmu: kada i kako tvrtka može pozajmiti direktoru, zaposlenima i drugim tvrtkama

Published by Bruno Cvitanović on

Ugovor o zajmu

Zajam novca uređen je Zakonom o obveznim odnosima. Ugovor o zajmu regulira prava i obveze zajmodavca i zajmoprimca.

Što mora sadržavati ugovor o zajmu?

Svaki ugovor o zajmu treba minimalno sadržavati:
– svotu novca koja se pozajmljuje;
– rok u kojem će zajmodavac isplatiti novčanu svotu zajmoprimcu;
– odredbu o tome duguje li zajmoprimac ugovornu kamatu te ako duguje visinu kamatne stope;
– način otplate pozajmljene svote (jednokratno ili u obrocima);
– rok (ili rokove) otplate pozajmljene svote;
– način i vrijeme obračuna kamate.

Koji rokovi vraćanja zajma mogu biti ugovoreni?

Prema Zakonu o obveznim odnosima rok povrata zajma može ali i ne mora biti ugovoren. Ako ugovor o zajmu ne precizira rok za vraćanje pozajmljene novčane svote, zajmoprimac je obvezan vratiti novac na zajmodavčev zahtjev.

Što ako primatelj zajma ne vrati novac na vrijeme?

Ako zajmoprimac ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom ili propisanom roku padaju u zakašnjenje prema odredbi Zakona o obveznim odnosima. Od pada zajmoprimca u zakašnjenje počinju teći zatezne kamate i zastarni rokovi. U skladu s odredbom Zakona o obveznim odnosima ako je riječ o građanskopravnom ugovoru o zajmu tražbine zastarijevaju za pet godina, a samim time i obveza zajmoprimca da vrati pozajmljenu svotu novca. Potraživanja iz ugovora o kreditu (i ugovora o zajmu) sklopljenog između pravnih osoba zastarijevaju za tri godine (kad je posrijedi trgovački ugovor o zajmu).

Koji su uvjeti da direktor može sebi pozajmiti novac od tvrtke?

Odredbom Zakona o trgovačkim društvima predviđeni su uvjeti pod kojima dioničko društvo može članovima uprave (direktorima), prokuristima i članovima njihovih užih obitelji dati zajam.
Ta odredba primjenjuje se i kada društva s ograničenom odgovornošću daju zajam članovima uprave i prokuristima (te članovima njihovih užih obitelji). Odluku o davanju kredita moraju donijeti članovi društva („vlasnici društva“). U odluci se moraju odrediti kamate i otplata zajma. Ugovor o kreditu mora se sklopiti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke o odobrenju zajma.

Što kada se zajam daje direktoru ili članu njegove uže obitelji bez odluke o davanju kredita od strane vlasnika društva?

Ako se zajam dadne protivno navedenim odredbama Zakona o trgovačkim društvima tada osoba kojoj su novčana sredstva isplaćena mora ta ista odmah vratiti, bez obzira na odredbe ugovora, osim ako nadzorni odbor naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje zajma.
Pravna osoba koja odobri kredit članovima uprave, izvršnim direktorima, članovima nadzornog ili upravnog odbora, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama ZTD-a čini prekršaj, za koji joj može biti određena novčana kazna do 50.000,00 kuna. Odgovorna osoba (član društva, član uprave, izvršni direktor, član nadzornog ili upravnog odbora) može biti kažnjena novčanom kaznom od 7.000,00 kuna.

Kada ugovor o zajmu može biti ugovoren bez kamate?

Ugovor o zajmu može biti ugovoren s kamatom ili bez ovisno o odredbama ugovora o zajmu i volji ugovornih stranaka.

Treba li se na kamate na zajmove obračunati PDV?

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je da je PDV-a oslobođeno odobravanje kredita i zajmova.

Prema Pravilniku o PDV-u, kreditima se smatraju zajmovi koji uključuju:
– potrošačke kredite i zajmove;
– hipotekarne kredite i zajmove;
– zajmove osigurane pokretnom imovinom ili zalogom;
– zajmove dane kao element financiranja u vezi s isporukama dobara ili usluga, pod uvjetom da element financiranja nije sastavni dio naknade.

Ugovorna kamata koja se obračunava na dani zajam oslobođena je PDV-a, a zatezna kamata koju poduzetnik naplaćuje u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima ne smatra se isporukom koja podliježe oporezivanju nego odštetom.

Postoje li dodatni uvjeti kod zajmova između povezanih osoba?

Pri ugovaranju zajmova Zakon o obveznim odnosima ne propisuje drukčije obveze u odnosu na ugovore s nepovezanim osobama.
Kod sklapanju ugovora i definiranju kamata treba voditi računa o odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit zbog mogućeg uvećanja osnovice poreza na dobitak.

Tko su povezane osobe?

Povezane osobe i povezana društva u poreznom smislu definirana su dvama propisima: Zakonom o porezu na dobit i Općim poreznim zakonom.
Povezanim društvima smatraju društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:
1. društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja
2. ovisno i vladajuće društvo
3. društva koncerna
4. društva s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugom društvu
5. društva povezana poduzetničkim ugovorima, i to: ugovorima o vođenju poslova društva, ugovorima o prijenosu dobitka te ostalim poduzetničkim ugovorima koji se upisuju u sudski registar.

Prema Zakonu o porezu na dobit povezanim se osobama smatraju osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

Tko propisuje visinu kamatne stope između povezanih osoba?

Ministarstvo financija Odlukom propisuje svake godine kamatnu stopu na zajmove između povezanih osoba.

Treba li pri ugovaranju kamate između povezanih poduzetnika – rezidenata voditi računa o visini kamatne stope?

Ako neki od poduzetnika ima povlašteni porezni status ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja porezno je priznata kamatna stopa od 3,96%.

Što ako je ugovorena niža ili viša kamatna stopa između povezanih poduzetnika s povlaštenim poreznim statusom ili prenesenim gubitkom?

Kod ugovorene niže kamatne stope među poveznim osobama razliku do stope od 3,96 % treba uvećati poreznu osnovicu. Kod ugovorene više kamatne stope između povezanih osoba, sav trošak iznad stope od 3,96% bit će porezno nepriznat.

Primjenjuje li se kamata od 3,96% i na dane zajmove članovima (vlasnicima) društva?

Kamatna stopa od 3,96 % primjenjuje se i ako društvo ima povlašteni porezni status ili pravo na prijenos poreznoga gubitka, a odobrava zajmove povezanim osobama – članovima društva, obrtu člana društva, djeci i supružnicima članova društva.

Kako se i kada može dati zajam zaposlenicima?

Pri odobravanju zajmova zaposlenicima poslodavac mora voditi računa o odredbama da je kamata na dani zajam minimalno 2%. Kad bi kamata bila niža od 2%, onda bi se razlika do 2% smatrala plaćom u naravi na koju bi trebalo obračunati doprinose, porez na dohodak i prirez.

Što ako se daje zajam nepovezanoj pravnoj osobi?

Za nepovezane pravne osobe poreznim propisima nisu postavljena nikakva ograničenja glede najviših ili najnižih porezno dopustivih kamatnih stopa. U takvim odnosima treba voditi računa o najviše dopuštenim kamatnim stopama prema Zakonu o obveznim odnosima.

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!

Ubrojite i druge, podijelite članak:

Bruno Cvitanović

Kao direktor Brojevi d.o.o., savjetujem poduzeća, obrte i neprofitne organizacije u području računovodstva i poslovanja.