U uvjetima manjka kvalificirane radne snage u brojnim sektorima, pitanje kako zaposliti stranog radnika postaje iznimno važno. Kako bismo mogli dati odgovor, najprije definirajmo što u radnom zakonodavstvu znači pojam stranca.

Stranac je svaka osoba koja nije hrvatski državljanin (nema hrvatsko državljanstvo). Uvjeti za boravak i rad državljana treće zemlje u RH uređeni su odredbama Zakona o strancima. Zato vam donosimo detaljne upute kako zaposliti stranog radnika ovisno različitim okolnostima te koja vam je dokumentacija potrebna. Od 30. travnja 2026., pravila su se promijenila.

Dio izmjena odnosi se na Pravilnik, primjerice smještaj i zdravstvenu dokumentaciju, a dio na izmjene Zakona o strancima. Najvažnije promjene za poslodavce odnose se na uvjete za pozitivno mišljenje HZZ-a, test tržišta rada, područje rada, promjenu poslodavca ili zanimanja, dopušteno razdoblje nezaposlenosti te poznavanje hrvatskog jezika u određenim slučajevima.

Može li radnik koji nije državljanin članice EU raditi za poslodavca iz Hrvatske?

Radnik koji nije državljanin članice Europske unije (radnici iz trećih zemalja) može raditi za hrvatskog poslodavca na temelju jednog od navedenih uvjeta:

1. dozvole za boravak i rad

2. potvrde o prijavi rada (do 90 ili 30 dana u jednoj kalendarskoj godini)

3. bez potvrde za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada (u posebnim slučajevima definiranim Zakonom o strancima).

Na kojim poslovima i kod kojih poslodavaca može raditi državljanin treće zemlje u RH?

Državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada. Uz to, može raditi samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.

Kako zaposliti stranog radnika dok čeka dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada?

Ne možete ga zaposliti. Poslodavac u Hrvatskoj može stranca (državljanina treće zemlje) zaposliti samo ako je pribavio dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada. Osim toga, može ga zaposliti samo na onim poslovima za koje je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada.

Što je test tržišta rada i čemu služi?

Umjesto kvotnog sustava, od 1. siječnja 2021. uveden je test tržišta rada. Ako želite zaposliti stranog radnika, prije nego zatražite dozvolu za boravak i rad, morate provjeriti imate li mogućnost zaposliti radnika s tržišta rada RH.

Test tržišta rada traje najduže 15 dana. U tom razdoblju HZZ provjerava ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koje ispunjavaju uvjete za traženo radno mjesto te ih, ako ih ima, upućuje poslodavcu. Ako test pokaže da nema raspoloživih radnika koji ispunjavaju uvjete, poslodavac može nastaviti postupak i podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Radno mjesto na kojemu poslodavac želi zaposliti državljanina treće zemlje prvo će se pokušati popuniti domaćom radnom snagom. Zato poslodavac u zahtjevu za provedbu testa tržišta rada mora točno odrediti koje uvjete radnik treba ispunjavati. Konkretno:

• koja je zahtijevana obrazovna kvalifikacija,
• radno iskustvo,
• posebna stručna znanja i vještine za određeno radno mjesto i slično.

Ako se uvidom u evidenciju nezaposlenih osoba utvrdi da postoje osobe na domaćem tržištu koje ispunjavaju poslodavčeve uvjete iz testa tržišta rada, HZZ će te osobe uputiti poslodavcu.

Poslodavac mora za svakog upućenog radnika dostaviti povratnu informaciju o ishodu upućivanja.

Ako test tržišta rada pokaže da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji (pozitivna obavijest HZZ-a), poslodavac može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad. To se mora učiniti u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.

HZZ neće provesti test tržišta rada ako poslodavac ne obavlja aktivno registriranu gospodarsku djelatnost u Hrvatskoj povezanu sa zanimanjem za koje traži radnika. Test se može odbiti i ako poslodavac ponovno traži test za zanimanje za koje je u zadnjih 90 dana već utvrđeno da na tržištu rada ima raspoloživih radnika.

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad podnosi se elektroničkim putem na mrežnoj stranici HZZ-a.

Što je potrebno priložiti zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad?

Zahtjevu za izdavanje dozvole treba priložiti:

1. Ugovor o radu. Ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe kojima se radnik državljanin treće zemlje stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih radnika zaposlenih u RH. Plaća koja je ugovorena ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u RH u zanimanju za koje se izdaje dozvola za boravak i rad. Odnosno, ne smije biti manja no u sličnim i srodnim zanimanjima u skladu s posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima. Naziv radnog mjesta, zanimanje i opis poslova u ugovoru moraju odgovarati navodima poslodavca u testu tržišta rada. Ako je riječ o deficitarnom zanimanju, ugovor mora odgovarati nazivu zanimanja s liste deficitarnih zanimanja.

2. Dokaz o ispunjavanju uvjeta poslodavaca traženih u testu tržišta rada. Ti uvjeti se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac.

3. Dokaz da državljanin treće zemlje ima potrebne kompetencije za rad u zanimanju koje se nalazi na listi deficitarnih zanimanja. To se dokazuje postojanjem odgovarajućeg radnog iskustva ili dokazom o završenom obrazovanju, osim kod jednostavnih zanimanja s liste.

4. Rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnom propisu za državljane treće zemlje, ako će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u RH.

5. Kod prvog zahtjeva treba provjeriti obvezu dostave potvrde o zdravstvenom stanju, cijepnom statusu i obavljenom zdravstvenom pregledu.

Treba li strani radnik znati hrvatski jezik?

U određenim slučajevima, treba. Državljanin treće zemlje koji u Hrvatskoj boravi najmanje godinu dana na temelju dozvole za boravak i rad izdane na temelju mišljenja HZZ-a, odnosno produljene dozvole, morat će priložiti dokaz o položenom ispitu poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Trošak ispita snosi poslodavac. Ako dokaz nije priložen, MUP može odbiti izdavanje ili produljenje dozvole za boravak i rad.

Ispit ne moraju polagati:

• osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Hrvatskoj;
• osobe koje govore makedonski, srpski, bošnjački ili crnogorski jezik;
• sezonski radnici.

Koje dokaze o ispunjavanju uvjeta iz testa tržišta rada treba dostaviti?

Dostavljaju se svjedodžbe, diplome, uvjerenja o osposobljenosti ili potvrda o radnom iskustvu (izvodi iz službenih evidencija, preporuke i izjave bivših poslodavaca i slično).

Oni trebaju biti prevedeni na hrvatski jezik ako izvornik nije na hrvatskom/srodnom jeziku i latiničnom pismu.

Kao dokaz o radnom iskustvu iznimno se može priznati i izjava poslodavca o osposobljenosti radnika za obavljanje poslova određenoga radnog mjesta (u slobodnoj formi). To je moguće samo ako nije riječ o reguliranoj profesiji i ako poslodavac u testu tržišta rada nije zatražio određenu obrazovnu kvalifikaciju. Ključno je da se dostave dokazi da državljanin treće zemlje ispunjava sve uvjete koje je poslodavac zatražio u testu tržišta rada (obrazovna kvalifikacija, radno iskustvo i sl.).

Rješenje o priznanju inozemne stručne kvalifikacije nije potrebno u svim slučajevima i za sva radna mjesta. Potrebno je samo ako će državljanin treće zemlje u RH obavljati neku od reguliranih profesija.

Koje uvjete poslodavac mora zadovoljiti za pozitivno mišljenje HZZ-a?

Zavod će dati pozitivno mišljenje kod ostvarenja sljedećih uvjeta:

1. Obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH.
2. Podmirio je obveze po osnovi javnih davanja vezanih uz porez na dohodak i doprinose za obavezna osiguranja.
3. U zadnjih godinu dana ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH/članice EGP-a/Švicarske na neodređeno i puno radno vrijeme na području RH. Ako je riječ o sezonskim obrtima, onda najmanje jednog radnika državljanina RH/članice EGP-a/Švicarske u prethodnoj sezoni.
4. Poslodavac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja.
5. Poslodavcu nije pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa, ili socijalnog osiguranja ili zaštite na radu.
6. U posljednjih 12 mjeseci, računajući od mjeseca koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva, poslodavac mora imati propisani priljev po transakcijskom računu od najmanje 100.000,00 eura ako je poslodavac pravna osoba, odnosno najmanje 40.000,00 eura ako je poslodavac fizička osoba. Priljevom se smatraju sve uplate izvršene na transakcijski račun poslodavca. Naposljetku, u posljednjih šest mjeseci račun poslodavca ne smije biti blokiran dulje od 30 dana u kontinuitetu.
7. Poslodavac nije na popisu onih kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada.

Kako se dostavljaju dokazi o ispunjavanju uvjeta poslodavca?

Dokaze o ispunjavanju navedenih uvjeta područna služba odnosno ured HZZ-a pribavlja po službenoj dužnosti ili od poslodavca.

Kao dokaz o podmirenim obvezama po osnovi javnih davanja, dostavlja se Potvrda o stanju duga. Njeno izdavanje i dostava u obliku elektroničkog zapisa omogućeno je putem sustava ePorezna.

Potvrdu da poslodavac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja izdaje Ministarstvo pravosuđa i uprave na zahtjev nadležnih tijela. Dakle, ovu potvrdu pribavlja HZZ.

HZZ neće izdati pozitivno mišljenje ako poslodavac ne zadovoljava propisani omjer domaćih, EGP ili švicarskih radnika u odnosu na broj zaposlenih radnika državljana trećih zemalja. Taj omjer sada iznosi najmanje 20%, odnosno najmanje 10% ako je riječ o deficitarnom zanimanju. Preporučujemo da ovaj udio izračunate unaprijed.

Je li moguće za određena zanimanja zatražiti dozvolu za boravak i rad bez testa tržišta rada?

Upravno vijeće HZZ-a donosi odluku o zanimanjima za koja poslodavac nije obvezan zatražiti provođenje testa tržišta rada. Za deficitarna zanimanja test tržišta rada se ne provodi, ali to ne znači da se dozvola izdaje automatski. Pozitivno mišljenje HZZ-a i dalje je potrebno, a poslodavac mora ispuniti propisane uvjete za njegovo izdavanje.

Prije podnošenja zahtjeva potrebno je provjeriti je li konkretno zanimanje deficitarno za cijelu Hrvatsku ili samo za područje određenih policijskih uprava. Naime, to može utjecati na područje na kojem radnik smije raditi.

Kako se provodi postupak za deficitarna zanimanja?

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad se podnosi elektroničkim putem na internetskoj stranici HZZ-a.

Zahtjevu se prilaže ugovor o radu državljanina treće zemlje, preslika valjane putne isprave i dokaz o nekažnjavanju za državljanina treće zemlje, ako je riječ o prvom privremenom boravku državljanina treće zemlje u RH.

Za razliku od zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad koji se podnosi nakon provedenog testa tržišta rada, u ovom slučaju poslodavac ne mora podnijeti dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti državljanina treće zemlje.

Nužno je da radno mjesto i opis poslova iz podnesenog ugovora o radu bude jedno od zanimanja navedeno u Odluci.

Primjerice, u ugovoru o radu treba navesti da je radno mjesto zidar ili da će državljanin treće zemlje obavljati poslove zidara.

Ako je riječ o reguliranoj profesiji, uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad treba dostaviti i priznavanje inozemne kvalifikacije.

Tko odlučuje o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad?

Ako je prethodno proveden test tržišta rada i HZZ izda pozitivnu obavijest, poslodavac može za konkretnog radnika podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad putem sustava e-Građani / Radne dozvole.

O zahtjevu odlučuje MUP putem nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje, prema mjestu boravišta ili namjeravanog boravka državljanina treće zemlje. U postupku MUP po službenoj dužnosti elektroničkim putem traži mišljenje HZZ-a, osim u slučajevima u kojima mišljenje HZZ-a nije potrebno.

MUP treba odlučiti o zahtjevu što je prije moguće, a najkasnije u roku od 90 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U iznimnim i opravdanim slučajevima, osim kod sezonskog rada, rok se može produljiti za dodatnih 30 dana, pa ukupni rok može biti najviše 120 dana.

Tko može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad?

Zahtjev može podnijeti poslodavac koji će se koristiti radom državljanina treće zemlje. Poslodavac podnosi HZZ-u zahtjev za provođenje testa tržišta rada i određuje uvjete koje potencijalni radnik mora ispunjavati. Ti uvjeti se tiču obrazovne kvalifikacije, radnog iskustva, posebnih stručnih znanja i vještina i slično.

Nakon pozitivne obavijesti HZZ-a, poslodavac zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad podnosi elektronički putem sustava e-Građani / Radne dozvole.

Prije izdavanja dozvole, u određenim je slučajevima potrebno osigurati zadužnicu. Naime, poslodavac je treba dostaviti kad se dozvola izdaje na temelju mišljenja HZZ-a za radnika iz treće zemlje kojem je potrebna viza za ulazak u RH. Zadužnica se dostavlja nadležnoj policijskoj upravi ili postaji u roku od pet dana od izdavanja potvrde.

Je li i smještaj obveza poslodavca?

Uz svaki zahtjev, prilaže se izjava o primjerenom smještaju i prateća dokumentacija (npr. Ugovor o najmu). Ako poslodavac radniku osigurava smještaj ili posreduje u smještaju, mora moći dokazati da je smještaj primjeren. Za jednog radnika smještaj mora imati najmanje 14 m2. Za svaku dodatnu osobu mora imati još najmanje 6 m². Ako radnik plaća smještaj, najamnina ne smije biti veća od 30% njegove neto plaće i ne smije se automatski skidati s plaće.

Ako su više od četiri punoljetna strana radnika smješteni u stanu u zgradi s četiri ili više stanova, treba provjeriti suglasnost suvlasnika. Jedini je izuzetak ako su radnici bliski srodnici.

Ukratko, prije predaje zahtjeva provjerite:

• kvadraturu
• broj osoba u prostoru
• ugovor ili izjavu vlasnika
• suglasnost suvlasnika ako je potrebna.

Na koji se rok izdaje dozvola za boravak i rad?

Kad razmatrate kako zaposliti stranog radnika, imajte u vidu namjeravano trajanje posla. Naime, dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla. To vrijeme treba se odraziti u vremenu na koje je sklopljen ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor.

Dozvola za boravak i rad se može izdati na sljedeće razdoblje:

1) Prema trajanju sklopljenog ugovora o radu, a najdulje do tri godine ako se odobrava na temelju mišljenja HZZ-a ili produljuje.

2) Prema trajanju sklopljenog ugovora o radu, a najdulje do tri godine ako se odobrava na temelju mišljenja HZZ-a agencijama za privremeno zapošljavanje ili produljuje.

3) Prema trajanju sklopljenog ugovora o radu za sezonski rad, a najdulje do 90 dana ili do devet mjeseci.

4) Prema vremenu potrebnom za obavljanje posla odnosno na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do dvije godine ako se dozvola odobrava ili produljuje bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a. Iznimka je ako Zakonom, međunarodnim ugovorom ili programima mobilnosti nije drugačije propisano.

Što je važno naznačiti u ugovoru o radu kod zapošljavanja stranaca?

Državljanin treće zemlje može započeti s radom tek nakon što mu je odobrena dozvola za boravak i rad. Zato u ugovor o radu treba uključiti odredbu u skladu s kojom se stupanje na snagu ugovora o radu odgađa do dobivanja dozvole. Odnosno, de facto se potpisuje predugovor o radu.

Kad policijska uprava odnosno postaja može odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad?

PU ili PP može odbiti zahtjev u sljedećim slučajevima:

1. Poslodavac ne ispunjava obveze u odnosu na socijalnu sigurnost, prava radnika, uvjete rada i zapošljavanja te porezne obveze odnosno kolektivni ugovor koji ga obvezuje.

2. Poslodavac jest ili je bio u postupku stečaja, odnosno ne obavlja gospodarsku aktivnost.

3. Poslodavac ne obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH.

4. Poslodavac je pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili protiv opće sigurnosti ili mu je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa. Dodatno, ako mu je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija protiv socijalnog osiguranja ili zaštite na radu.

5. Ako je glavna svrha osnivanja ili djelovanja poslodavca olakšavanje ulaska i zapošljavanja državljana trećih zemalja.

6. Ako državljanin treće zemlje nije podmirio izrečenu novčanu kaznu.

7. Ako državljanin treće zemlje krši odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ulazak, boravak ili rad.

8. Ako je kod poslodavca zabilježen neprijavljeni rad sukladno posebnom propisu kojim se uređuje suzbijanje neprijavljenoga rada i/ili je pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja.

9. Ako se tijekom postupka produženja dozvole za boravak i rad za premještaj unutar društva utvrdi da državljanin treće zemlje boravi suprotno odobrenoj dozvoli.

10. Ako postoji opravdana sumnja u vjerodostojnost priloženih isprava i njihova sadržaja odnosno istinitost izjava državljanina treće zemlje, poslodavca ili je zahtjev podnesen odnosno ugovor o radu sklopljen radi izbjegavanja uvjeta koji su potrebni za ulazak i boravak državljanina treće zemlje.

11. Ako je poslodavac ili ovlaštena osoba za zastupanje pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv gospodarstva, kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva ili kaznena djela protiv osobne slobode. Dodatno, ako je osuđena za prekršaje zbog pomaganja ili pokušaja pomaganja državljanina treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u RH.

12. Ako je ugovor o radu s državljaninom treće zemlje sklopila osoba koja nije državljanin RH, države članice EGP-a ili Švicarske ni državljanin treće zemlje. Odnosno, ako ova osoba nema izdanu dozvolu za boravak i rad.

13. Ako je poslodavac dva ili više puta kažnjen zbog povrede članka Zakona o strancima koja se odnosi na primjereni smještaj.

14. Ako postoje dokazi ili ozbiljni i objektivni razlozi da bi državljanin treće zemlje boravio u RH u svrhu različitu od one zbog koje podnosi zahtjev za odobrenje dozvole za boravak i rad.

Kad razmatrate kako zaposliti stranog radnika, proučite ove kriterije prije ulaska u čitav proces i s njim povezanih troškova.

Može li strani radnik raditi na poslovima ili za poslodavca za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad?

Radnik iz trećih zemalja smije raditi samo za poslodavca i na poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad.

Važno je provjeriti i područje na kojem radnik smije raditi. Ako je za dozvolu proveden test tržišta rada, radnik smije raditi samo na području policijskih uprava za koje je taj test proveden.

Kod deficitarnih zanimanja rad je dopušten samo na području policijskih uprava za koje je zanimanje deficitarno, osim ako je zanimanje deficitarno za cijelu Hrvatsku. Ta područja trebaju biti navedena u potvrdi koju izdaje policijska uprava odnosno postaja.

Rad izvan dopuštenog područja može dovesti do ukidanja dozvole i prekršajne odgovornosti poslodavca i radnika.

Može li strani radnik promijeniti poslodavca ili zanimanje?

Promjena poslodavca ili zanimanja sada je jednostavnija, ali i dalje zahtijeva više od obične prijave na mirovinsko osiguranje.

Radnik koji ima važeću dozvolu za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a može kod istog poslodavca promijeniti zanimanje unutar roka važenja dozvole, neovisno o tome je li novo zanimanje deficitarno.

Ako novo zanimanje nije deficitarno, prije promjene treba provesti test tržišta rada. Poslodavac mora u roku od tri dana od sklapanja ugovora za novo zanimanje podnijeti zahtjev za promjenu zanimanja.

Promjena poslodavca također je olakšana. Radnik u pravilu može promijeniti poslodavca unutar roka važenja dozvole bez čekanja godine dana rada. Iznimka je radnik koji na temelju dozvole tek dolazi u Hrvatsku. On poslodavca može promijeniti nakon šest mjeseci rada. Novi poslodavac mora u roku od tri dana od sklapanja ugovora obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno postaju putem mrežnih stranica HZZ-a.

Promjena poslodavca ne može se prijaviti za vrijeme postupka produljenja dozvole, ako je do isteka dozvole ostalo manje od 30 dana, te u određenim slučajevima kada radnik nije odradio propisani minimalni rok kod prvog poslodavca. Kod promjene poslodavca moguće je istodobno zatražiti i promjenu zanimanja.

Kada i gdje je potrebno poslati zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad?

Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad podnosi se policijskoj upravi ili postaji putem sustava e-Građani prema boravištu radnika. Zahtjev je potrebno podnijeti najkasnije 30 dana prije isteka roka važeće dozvole za boravak i rad.

Kad prestaje vrijediti dozvola za boravak i rad stranaca?

Dozvola za boravak i rad prema Zakonu o strancima prestaje vrijediti u sljedećim slučajevima:

1. Ako prestanu postojati uvjeti za odobrenje privremenog boravka (svrha boravka, valjana putna isprava, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje). Nadalje, ako državljanin treće zemlje ima zabranu ulaska i boravka u RH ili u roku od 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka nije prijavio boravište. Konačno, ako se iselio iz RH ili neprekidno boravi u inozemstvu dulje od 30 dana ili boravi u RH suprotno temelju odobrenja privremenog boravka.

2. Ako su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je izdana.

3. Ako poslodavac ne ispunjava uvjete iz propisane od strane HZZ-a kad je dozvola za boravak i rad izdana na temelju mišljenja HZZ-a.

4. Ako državljanin treće zemlje obavlja poslove suprotno dozvoli za boravak i rad. No, imajte na umu da radnik s važećom dozvolom na temelju mišljenja HZZ-a može kod istog poslodavca promijeniti zanimanje unutar roka važenja dozvole. Ako novo zanimanje nije deficitarno, prije promjene treba provesti test tržišta rada, a poslodavac mora u roku od tri dana podnijeti zahtjev putem HZZ-a. Ovo ne vrijedi za sezonske radnike.

5. Ako državljanin treće zemlje ne radi za poslodavca navedenog u dozvoli za boravak i rad, osim u slučajevima dopuštene promjene poslodavca ili dopuštenog razdoblja nezaposlenosti.

6. Ako se provjerom u Poreznoj upravi ili u Središnjem registru osiguranika utvrdi da poslodavac ne isplaćuje plaću i/ili doprinose.

7. Državljanin treće zemlje ili poslodavac ne poštuje propise o radu, zaštiti na radu, obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te druge propise u toj djelatnosti.

8. Ako je prijedlog za ukidanje podnio poslodavac ili državljanin treće zemlje.

9. Ako je poslodavac odnosno subjekt domaćin na popisu poslodavaca kod kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. To se utvrđuje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje suzbijanje neprijavljenoga rada. Dodatno, ako je pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja.

10. Ako je državljanin treće zemlje koji ima dozvolu na temelju mišljenja HZZ-a nezaposlen dulje od dopuštenog razdoblja. Dopušteno razdoblje nezaposlenosti može biti do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako radnik ima dozvolu za boravak i rad dulje od dvije godine.

11. Ako je kod poslodavca, osoba ovlaštena za zastupanje društva ili obrta pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv gospodarstva, kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva. Odnosno, kod kaznenih djela protiv osobne slobode, kao i za prekršaje zbog pomaganja ili pokušaja pomaganja državljanina treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u RH.

12. Agencija za privremeno zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka ugovora o ustupanju ne zaključi novi ugovor o ustupanju.

13. Poslodavac ne dostavi zadužnicu u roku od pet dana od izdavanja potvrde, ako se radi o radniku iz treće zemlje kojem je za ulazak u Hrvatsku potrebna viza.

Važna napomena za poslodavce: ako radniku prestane ugovor o radu prije isteka dozvole, dozvola se u pravilu ne ukida odmah. Radnik može ostati u Hrvatskoj i tražiti novog poslodavca unutar dopuštenog razdoblja nezaposlenosti. Poslodavac mora o prestanku ugovora o radu ili prestanku drugih uvjeta na temelju kojih je dozvola izdana obavijestiti policijsku upravu odnosno postaju u roku od pet radnih dana.

Kako zaposliti stranog radnika koji nezakonito boravi i radi u Republici Hrvatskoj?

Ukratko, nikako. Poslodavac fizička osoba kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000,00 do 6.000,00 eura za svakog stranca (državljanina treće zemlje) s kojim zasnuje radni odnos ako državljanin treće zemlje nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada.

Poslodavac pravna osoba kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje s kojim zasnuje radni odnos ili se koristi njegovim radom. Zato je važno provjeriti status stranog radnika u RH prije stupanja u radni odnos.

Koje su propisane kazne ako poslodavac zaposli stranog radnika na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada?

Ako poslodavac fizička osoba zaposli stranca državljanin treće zemlje koji radi na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada kaznit će se novčanom kaznom. Ona varira od 1.500,00 do 3.000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kojeg nezakonito zapošljava.

Kad je poslodavac pravna osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 eura.

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!

Napomena: Članak je posljednji put ažuriran 16.6.2026., u skladu s aktualnim propisima na taj dan.