Hrvatski sabor je 6. lipnja 2025. donio novi Zakon o fiskalizaciji koji stupa na snagu 1. rujna 2025. On je vezan uz uvođenje Fiskalizacije 2.0, o kojoj ste već mogli čitati u ovoj najavi. Odredbe Zakona vezane uz izdavanje i fiskalizaciju stupaju na snagu 1. siječnja 2026. Odnosno, od tog datuma svi obveznici PDV-a moraju slati i primati isključivo eRačune. Papirnati računi će polako otići u povijest.

Ključne novosti koje donosi novi Zakon o fiskalizaciji

Prvi korak u primjeni slijedi vrlo brzo! Naime, od 1. rujna 2025. svi obveznici razmjene eRačuna i informacijski posrednici moći će testirati vlastite sustave za razmjenu eRačuna, fiskalizaciju eRačuna i eIzvještavanje kako bi bili spremni na punu primjenu od 1. siječnja 2026.

Obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna za porezne obveznike u sustavu PDV-a uvodi se 1. siječnja 2026. S druge strane, na snagu stupa samo obveza zaprimanja eRačuna za trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a nisu upisani u registar obveznika PDV-a.

Ove novosti znače da od 1. siječnja obveznici PDV-a više neće slati, odnosno primati papirnate račune ili PDF-ove. To će drastično pojednostaviti upravljanje dokumentacijom, a ubrzat će i dostavu podataka računovodstvu.

Kad će poduzetnici izvan sustava PDV-a postati obveznici izdavanja eRačuna?

Od 1. siječnja 2027. uvodi se obveza izdavanja eRačuna i za ostale subjekte. To su:

• trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja – koji nisu u sustavu PDV-a,
• tijela državne uprave,
• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a nisu upisani u registar obveznika PDV-a.

U prijevodu, to su svi oni koji nisu obuhvaćeni prvim valom.

Kako se šalje novi eRačun?

eRačun predstavlja račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku (npr. XML formatu), a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu. Taj oblik nije, primjerice, PDF.

Fiskalizacija eRačuna je postupak kojim se u Sustav za fiskalizaciju dostavljaju propisani podaci iz eRačuna, kao što su iznos, stavke računa ili datumi. Taj postupak obuhvaća fiskalizaciju izdavanja i zaprimanja eRačuna.

eRačun smatra se vjerodostojnom ispravom. Vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost eRačuna treba osigurati od trenutka izdavanja eRačuna do kraja predviđenog razdoblja za pohranu eRačuna.

Razmjena eRačuna, odnosno njihovo izdavanje i zaprimanje, obavlja se putem pristupnih točaka. Svaka pristupna točka mora omogućiti sigurnu razmjenu podataka između izdavatelja i primatelja eRačuna. To se postiže uvođenjem standardiziranih formata, protokola i interoperabilnosti između različitih sustava. Primjerice, ako zaprimite podatke u jednom sustavu, interoperabilnost omogućuje njihovo ispravno učitavanje u drugom sustavu.

Za razmjenu eRačuna mogu se koristiti i druge tehnologije i procedure (npr. ERP sustavi, API, mrežni servisi), ako se njima osigurava vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost od izdavanja do kraja razdoblja čuvanja eRačuna.

Kako povezati svoje proizvode i usluge s klasifikacijom proizvoda po djelatnostima?

Izdavatelj eRačuna obvezan je povezati podatak o stavci robe i usluge u eRačunu s ispravnom klasifikacijskom oznakom iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (dalje: KPD) koju održava Državni zavod za statistiku. Zatim treba tu oznaku iskazati u eRačunu s najmanje šest znamenaka.

Kako se čuvaju eRačuni i koliko dugo?

Porezni obveznik čuva izdane i zaprimljene eRačune u izvornom obliku u roku od šest godina od isteka godine u kojoj su eRačuni izdani, pod uvjetom da je za njih proveo postupak fiskalizacije eRačuna.

Je li potrebno izdati eRačun inozemnom kupcu?

Izdavatelj eRačuna obvezan je izdati eRačun za tuzemne transakcije koje obavlja primatelju eRačuna.

Što ako nije moguće izdati eRačun?

Izdavatelj eRačuna ne odgovara za neizdavanje eRačuna ako se eRačun ne može izdati primatelju računa zbog nedostupnosti identifikatora u Adresaru metapodatkovnih servisa (AMS) kojim se omogućava dostupnost podatka o adresi primatelja eRačuna.

U tom slučaju može se izdati račun u papirnatom obliku, a u Sustav za fiskalizaciju dostavljaju se podaci postupkom eIzvještavanja.

Koje su obaveze primatelja eRačuna?

Primatelj eRačuna mora, prije početka zaprimanja eRačuna, dostaviti podatak o identifikatoru poreznog obveznika putem kojega će se pronaći njegova krajnja adresa za zaprimanje eRačuna. Navedene podatke Metapodatkovni servis (dalje: MPS) dostavlja web-servisom u AMS.

Ako primatelj eRačuna koristi usluge informacijskog posrednika, podatak o prethodno navedenom identifikatoru postaje javno dostupan nakon potvrde primatelja eRačuna kroz FiskAplikaciju. Svaku promjenu podataka unutar AMS-a primatelj eRačuna obvezan je odmah nakon nastale promjene dostaviti u AMS.

Podatak o krajnjoj adresi za zaprimanje eRačuna dohvaća se putem AMS-a kojemu upit postavlja izdavatelj računa, uz identifikator primatelja eRačuna.

Podatak o krajnjoj adresi za zaprimanje eRačuna u posjedu je pripadajućeg MPS-a.

Porezni obveznik, ako za to ima poslovne potrebe, može odlučiti dobrovoljno dostaviti dodatne podatke na Listi identifikatora poreznih obveznika. Primjerice, ako ima više poslovnih jedinica kao što su trgovine ili saloni, može javno objaviti ove podatke:

• OIB
• naziv
• adresa primatelja eRačuna
• identifikator primatelja eRačuna
• naziv informacijskog posrednika
• identifikator informacijskog posrednika te
• naziv, adresa i kontakt poslovne jedinice.

Navedene podatke porezni obveznik dostavlja MPS-om. Primjerice, tako svaki račun može biti dostavljen upravo onoj poslovnoj jedinici koja je mjesto troška tog računa.

Kako se ispravlja podatak na eRačunu?

Ako se ispravlja podatak na eRačunu koji ne utječe na obračun poreza, eRačun može se u istom razdoblju oporezivanja izdati pod istim brojem, uz obvezno navođenje podatka „indikator kopije računa“. Ispravljeni eRačun obveznici fiskalizacije eRačuna obvezni su fiskalizirati odmah nakon provedena slanja i zaprimanja.

Što je to sustav eIzvještavanja?

Izdavatelj eRačuna obvezan je u Sustav za fiskalizaciju do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o datumu izdavanja eRačuna, broju eRačuna, OIB-u izdavatelja eRačuna, svoti i načinu plaćanja te datumu naplate.

Izdavatelj eRačuna obvezan je putem eIzvještavanja dostaviti podatke za isporuke za koje nije bilo moguće izdati eRačun, ako je primatelj računa trgovačko društvo ili obrtnik ili nositelj slobodnog zanimanja.

Za provedbu postupka eIzvještavanja izdavatelj eRačuna i primatelj eRačuna mogu koristiti: web-servis, uslugu informacijskog posrednika i FiskAplikaciju.

Ako se do propisanog roka ne dostave podaci o naplati eRačuna, propisane su značajne kazne. Za pravne osobe iznose od 1.320,00 do 26.540,00, a dodatno od 260,00 do 2.650,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Što ako primatelj odbije eRačun?

Ako je primatelj eRačuna odbio eRačun u prethodnom mjesecu, obvezan je u Sustav za fiskalizaciju do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o datumu izdavanja eRačuna, broju eRačuna, OIB-u izdavatelja i primatelja eRačuna, datumu i razlogu odbijanja.

Pritom se smatra da je primatelj eRačuna dostavio izjavu da neće koristiti pravo na pretporez po tom eRačunu. Izdavatelj eRačuna može stornirati odbijeni eRačun i izdati novi eRačun, ako je primjenjivo.

Koja rasterećenja donosi novi Zakon o fiskalizaciji?

Kad na snagu stupi novi Zakon o fiskalizaciji, ukinut će se brojni obrasci i prijave. Neki od ključnih za vaše poslovanje su:

• ukidanje Knjige izlaznih računa (I-RA)
• ukidanje Prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze (PPO)
• ukidanje Posebne evidencije o primljenim računima (U-RA)
• zamjena Obrasca OPZ-STAT izvještajnim sustavom
• pojednostavljenje obrasca izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama (PD IPO)
• ukidanje statističkog obrasca (RAD 1G) za male i srednje poduzetnike
• produljenje roka za podnošenje prijave PDV-a (Obrazac PDV), prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (Obrazac PDV-S) i Zbirne prijave (Obrazac ZP) do zadnjega dana u mjesecu koji slijedi nakon završetka razdoblja oporezivanja
• ukidanje obrazaca Zbirna prijava (ZP) i Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (PDV-S) u trenutku potpunog usklađenja propisa o PDV-u s odredbom Direktive vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba (od 1. 7. 2030.).

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!

Napomena: Članak je posljednji put ažuriran 2.7.2025., u skladu s aktualnim propisima na taj dan.