U uvjetima manjka kvalificirane radne snage u brojnim sektorima, pitanje kako zaposliti stranog radnika postaje iznimno važno. Kako bismo mogli dati odgovor, najprije definirajmo što u radnom zakonodavstvu znači pojam stranca.

Stranac je svaka osoba koja nije hrvatski državljanin (nema hrvatsko državljanstvo). Uvjeti za boravak i rad državljana treće zemlje u RH uređeni su odredbama Zakona o strancima. Zato vam donosimo detaljne upute kako zaposliti stranog radnika ovisno različitim okolnostima te koja vam je dokumentacija potrebna.

Može li radnik koji nije državljanin članice EU raditi za poslodavca iz Hrvatske?

Radnika koji nije državljanin članice Europske unije (radnici iz trećih zemalja) može raditi za hrvatskog poslodavca na temelju jednog od navedenog uvjeta:

1. dozvole za boravak i rad

2. potvrde o prijavi rada (do 90 ili 30 dana u jednoj kalendarskoj godini)

3. bez potvrde za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada (u posebnim slučajevima definiranim Zakonom o strancima).

Na kojim poslovima i kod kojih poslodavaca može raditi državljanin treće zemlje u RH?

Državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada. Uz to, može raditi samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.

Kako zaposliti stranog radnika dok čeka dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada?

Ne možete ga zaposliti. Poslodavac u Hrvatskoj može stranca (državljanina treće zemlje) zaposliti samo ako je pribavio dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada. Osim toga, može ga zaposliti samo na onim poslovima za koje je izdana dozvola za rad ili potvrda o prijavi boravka.

Što je test tržišta rada i čemu služi?

Umjesto kvotnog sustava, od 1. siječnja 2021. uveden je test tržišta rada. To znači da poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, prije nego zatraži dozvolu za boravak i rad, mora provjeriti ima li mogućnost zaposliti radnika s tržišta rada Republike Hrvatske.

Test tržišta rada traje najduže 15 dana. U tom razdoblju, Hrvatski zavod za zapošljavanje mora istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koji udovoljavaju traženim uvjetima te ih uputiti poslodavcu.

Radno mjesto na kojemu poslodavac želi zaposliti državljanina treće zemlje prvo će se pokušati popuniti osobama na nacionalnom tržištu rada (domaćom radnom snagom). Zato poslodavac u zahtjevu za provedbu testa tržišta rada mora točno odrediti koje uvjete radnik treba ispunjavati. Konkretno:

• koja je zahtijevana obrazovna kvalifikacija,
• radno iskustvo,
• posebna stručna znanja i vještine za određeno radno mjesto i slično.

Ako se uvidom u evidenciju nezaposlenih osoba utvrdi da postoje osobe na nacionalnom tržištu rada koje ispunjavaju uvjete koje je poslodavac naveo u zahtjevu za provedbu testa tržišta rada, HZZ će te osobe uputiti poslodavcu.

Poslodavac mora za svakog upućenog radnika dostaviti povratnu informaciju o ishodu upućivanja.

Ako test tržišta rada pokaže da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji (pozitivna obavijest HZZ-a), poslodavac može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad. To se mora učiniti u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad podnosi se elektroničkim putem na mrežnoj stranici HZZ-a.

Što je potrebno priložiti zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad?

Zahtjevu za izdavanje dozvole treba priložiti:

1. Ugovor o radu, koji ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe kojima se radnik državljanin treće zemlje stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih radnika zaposlenih u RH. Nadalje, plaća koja je ugovorena ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u RH u zanimanju za koje se izdaje dozvola za boravak i rad odnosno u sličnim i srodnim zanimanjima u skladu s posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima.

2. Dokaz o ispunjavanju uvjeta poslodavaca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac.

3. Dokaz da državljanin treće zemlje ima potrebne kompetencije za rad u zanimanju koje se nalazi na listi deficitarnih zanimanja. To se dokazuje postojanjem odgovarajućeg radnog iskustva ili dokazom o završenom obrazovanju, osim kada je riječ o jednostavnim zanimanjima s liste.

4. Rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnom propisu za državljane treće zemlje, ako će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.

Koje dokaze o ispunjavanju uvjeta iz testa tržišta rada treba dostaviti?

Dostavljaju se svjedodžbe, diplome, uvjerenja o osposobljenosti ili potvrda o radnom iskustvu (izvodi iz službenih evidencija, preporuke i izjave bivših poslodavaca i slično).

Oni trebaju biti prevedeni na hrvatski jezik ako izvornik nije na hrvatskom/srodnom jeziku i latiničnom pismu.

Kao dokaz o radnom iskustvu iznimno se može priznati i izjava poslodavca o osposobljenosti radnika za obavljanje poslova određenoga radnog mjesta (u slobodnoj formi). To je moguće samo ako nije riječ o reguliranoj profesiji i ako poslodavac u testu tržišta rada nije zatražio određenu obrazovnu kvalifikaciju. Ključno je da se dostave dokazi da državljanin treće zemlje ispunjava sve uvjete koje je poslodavac zatražio u testu tržišta rada (obrazovna kvalifikacija, radno iskustvo i sl.).

Rješenje o priznanju inozemne stručne kvalifikacije nije potrebno u svim slučajevima i za sva radna mjesta, već samo ako će državljanin treće zemlje u RH obavljati neku od reguliranih profesija.

Koje uvjete poslodavac mora zadovoljiti kako bi mogao dobiti pozitivno mišljenje HZZ-a?

Zavod će dati pozitivno mišljenje kod ostvarenja sljedećih uvjeta:

1. Obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH.
2. Podmirio je obveze po osnovi javnih davanja vezanih uz porez na dohodak i doprinose za obavezna osiguranja.
3. U zadnjih godinu dana ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH ili države članice EGP-a ili Švicarske  na neodređeno i puno radno vrijeme na području RH. Ako je riječ o sezonskim obrtima, onda najmanje jednog radnika državljanina RH, države članice EGP-a ili Švicarske u prethodnoj sezoni.
4. Poslodavac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja.
5. Poslodavcu nije pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa, ili socijalnog osiguranja ili zaštite na radu.
6. Poslodavac – pravna osoba u zadnjih 6 mjeseci ima promet u najmanjoj svoti od 10.000 € mjesečno. Ako je poslodavac fizička osoba, onda u svoti od 15.000 € u promatranom razdoblju (poslodavac – fizička osoba čiji obrt posluje sezonski mora imati promet u najmanjoj svoti od 15.000 € u prethodnoj sezoni).
7. Poslodavac nije na popisu onih kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada.

Kako se dostavljaju dokazi o ispunjavanju uvjeta poslodavca?

Dokaze o ispunjavanju navedenih uvjeta područna služba odnosno ured HZZ-a pribavlja po službenoj dužnosti ili od poslodavca.

Kao dokaz o podmirenim obvezama po osnovi javnih davanja, dostavlja se Potvrda o stanju duga. Njeno izdavanje i dostava u obliku elektroničkog zapisa omogućeno je putem sustava ePorezna.

Potvrdu da poslodavac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja izdaje Ministarstvo pravosuđa i uprave na zahtjev nadležnih tijela. Dakle, ovu potvrdu pribavlja HZZ.

Područna služba odnosno ured HZZ-a neće izdati pozitivno mišljenje ako je broj zaposlenih radnika na puno radno vrijeme državljana RH odnosno države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije kod poslodavca manji od 16% ukupno zaposlenih. Ako je pak riječ o deficitarnom zanimanju, HZZ će izdati pozitivno mišljenje ako je broj zaposlenih radnika državljana RH odnosno EGP-a ili Švicarske na puno radno vrijeme kod poslodavca najmanje 8 % broja zaposlenih radnika državljanina trećih zemalja. Preporučujemo da ovaj udio izračunate unaprijed.

Koji je rok za odluku o izdavanju dozvole za boravak i rad? Na temelju pozitivnog mišljenja HZZ-a policijska uprava odnosno postaja ima obvezu odlučiti u roku od petnaest dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Je li moguće za određena zanimanja zatražiti dozvolu za boravak i rad bez mišljenja HZZ-a?

Upravno vijeće HZZ-a je u skladu s Zakonom o strancima donijelo Odluku o zanimanjima za koja poslodavac nije obvezan zatražiti provođenje testa tržišta rada. Za zanimanja koja su deficitarna nije potrebno provoditi test tržišta rada. Ipak,  i dalje je potrebno pozitivno mišljenje HZZ-a o zapošljavanju državljanina treće zemlje. Zato moraju biti ispunjeni svi prethodno navedeni uvjeti za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a.

Kako se provodi postupak odobravanja dozvole za boravak i rad bez mišljenja HZZ-a?

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad se podnosi elektroničkim putem na internetskoj stranici HZZ-a.

Zahtjevu se prilaže ugovor o radu državljanina treće zemlje, preslika valjane putne isprave i dokaz o nekažnjavanju za državljanina treće zemlje, ako je riječ o prvom privremenom boravku državljanina treće zemlje u RH.

Za razliku od zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad koji se podnosi nakon provedenog testa tržišta rada, u ovom slučaju poslodavac ne mora podnijeti dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti državljanina treće zemlje.

Nužno je da radno mjesto i opis poslova iz podnesenog ugovora o radu bude jedno od zanimanja navedeno u Odluci.

Primjerice, u ugovoru o radu treba navesti da je radno mjesto zidar ili da će državljanin treće zemlje obavljati poslove zidara.

Ako je riječ o reguliranoj profesiji, uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad treba dostaviti i priznavanje inozemne kvalifikacije.

Tko odlučuje od zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad?

Najprije je potrebno da HZZ izda pozitivno mišljenje o zapošljavanju državljanina treće zemlje i ispune svi ostali uvjeti. Tada poslodavac za radnika može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad putem sustava e-Građani.

O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad rješenjem odlučuje MUP putem nadležne policijske uprave. Odnosno, preko postaje prema mjestu boravišta/namjeravanog boravka državljanina treće zemlje.

Nadležna policijska uprava odnosno postaja mora donijeti odluku u roku od 15 od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

Tko može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad?

Zahtjev može podnijeti poslodavac koji će se koristiti radom državljanina treće zemlje. Poslodavac podnosi HZZ-u zahtjev za provođenje testa tržišta rada i određuje uvjete koje potencijalni radnik mora ispunjavati. Ti uvjeti se tiču obrazovne kvalifikacije, radnog iskustva, posebnih stručnih znanja i vještina i slično.

Nakon pozitivnog mišljenja HZZ-a, poslodavac šalje zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad policijskoj postaji putem sustava e-Građani.

Na koji se rok izdaje dozvola za boravak i rad?

Kad razmatrate kako zaposliti stranog radnika, imajte u vidu namjeravano trajanje posla. Naime, dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla. To vrijeme treba se odraziti u vremenu na koje je sklopljen ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor.

Dozvola za boravak i rad se može izdati na sljedeće razdoblje:

1) Prema trajanju sklopljenog ugovora o radu, a najdulje do tri godine ako se odobrava na temelju mišljenja HZZ-a ili produljuje.

2) Prema trajanju sklopljenog ugovora o radu, a najdulje do tri godine ako se odobrava na temelju mišljenja HZZ-a agencijama za privremeno zapošljavanje ili produljuje.

3) Prema trajanju sklopljenog ugovora o radu za sezonski rad, a najdulje do 90 dana ili do devet mjeseci.

4) Prema vremenu potrebnom za obavljanje posla odnosno na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do dvije godine ako se dozvola odobrava ili produljuje bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a. Iznimka je ako Zakonom, međunarodnim ugovorom ili programima mobilnosti nije drugačije propisano.

Što je važno naznačiti u ugovoru o radu kod zapošljavanja stranaca?

Državljanin treće zemlje može započeti s radom tek nakon što mu je odobrena dozvola za boravak i rad. Zato u ugovor o radu treba uključiti odredbu u skladu s kojom se stupanje na snagu ugovora o radu odgađa do dobivanja dozvole. Odnosno, de facto se potpisuje predugovor o radu.

Kad policijska uprava odnosno postaja može odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad?

PU ili PP može odbiti zahtjev u sljedećim slučajevima:

1. Poslodavac ne ispunjava obveze u odnosu na socijalnu sigurnost, prava radnika, uvjete rada i zapošljavanja te porezne obveze odnosno kolektivni ugovor koji ga obvezuje.

2. Poslodavac jest ili je bio u postupku stečaja, odnosno ne obavlja gospodarsku aktivnost.

3. Poslodavac ne obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH.

4. Poslodavac je pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili protiv opće sigurnosti ili mu je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa. Dodatno, ako mu je pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija protiv socijalnog osiguranja ili zaštite na radu.

5. Ako je glavna svrha osnivanja ili djelovanja poslodavca olakšavanje ulaska i zapošljavanja državljana trećih zemalja.

6. Ako državljanin treće zemlje nije podmirio izrečenu novčanu kaznu.

7. Ako državljanin treće zemlje krši odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ulazak, boravak ili rad.

8. Ako je kod poslodavca zabilježen neprijavljeni rad sukladno posebnom propisu kojim se uređuje suzbijanje neprijavljenoga rada i/ili je pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja.

9. Ako se tijekom postupka produženja dozvole za boravak i rad za premještaj unutar društva utvrdi da državljanin treće zemlje boravi suprotno odobrenoj dozvoli.

10. Ako postoji opravdana sumnja u vjerodostojnost priloženih isprava i njihova sadržaja odnosno istinitost izjava državljanina treće zemlje, poslodavca ili je zahtjev podnesen odnosno ugovor o radu sklopljen radi izbjegavanja uvjeta koji su potrebni za ulazak i boravak državljanina treće zemlje.

11. Ako je poslodavac ili ovlaštena osoba za zastupanje pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv gospodarstva, kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva ili kaznena djela protiv osobne slobode. Dodatno, ako je osuđena za prekršaje zbog pomaganja ili pokušaja pomaganja državljanina treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u RH.

12. Ako je ugovor o radu s državljaninom treće zemlje sklopila osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske, države članice EGP-a ili Švicarske ni državljanin treće zemlje, niti ima izdanu dozvolu za boravak i rad.

13. Ako je poslodavac dva ili više puta kažnjen zbog povrede članka Zakona o strancima koja se odnosi na primjereni smještaj.

14. Ako postoje dokazi ili ozbiljni i objektivni razlozi da bi državljanin treće zemlje boravio u Republici Hrvatskoj u svrhu različitu od one zbog koje podnosi zahtjev za odobrenje dozvole za boravak i rad.

Kad razmatrate kako zaposliti stranog radnika, proučite ove kriterije prije ulaska u čitav proces i s njim povezanih troškova.

Može li strani radnik raditi na poslovima ili za poslodavca za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad?

Radnik iz trećih zemalja smije raditi samo za poslodavca i na poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad.

Kada i gdje je potrebno poslati zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad?

Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad podnosi se policijskoj upravi ili postaji putem sustava e-Građani prema boravištu radnika. Zahtjev je potrebno podnijeti najkasnije 30 dana prije isteka roka važeće dozvole za boravak i rad.

Kad prestaje važiti dozvola za boravak i rad stranaca?

Dozvola za boravak i rad prema Zakonu o strancima prestaje važiti u sljedećim slučajevima:

1. Ako prestanu postojati uvjeti za odobrenje privremenog boravka (svrha boravka, valjana putna isprava, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje). Nadalje, ako državljanin treće zemlje ima zabranu ulaska i boravka u RH ili u roku od 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka nije prijavio boravište policijskoj upravi ili postaji. Konačno, ako se iselio iz RH ili neprekidno boravi u inozemstvu dulje od 30 dana ili boravi u RH suprotno temelju odobrenja privremenog boravka.

2. Ako su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je izdana.

3. Ako poslodavac ne ispunjava uvjete iz propisane od strane HZZ-a kad je dozvola za boravak i rad izdana na temelju mišljenja HZZ-a.

4. Ako državljanin treće zemlje obavlja poslove suprotno dozvoli za boravak i rad.

5. Ako državljanin treće zemlje ne radi za poslodavca u dozvoli za boravak i rad.

6. Ako se provjerom u Poreznoj upravi ili u Središnjem registru osiguranika utvrdi da poslodavac ne isplaćuje plaću i/ili doprinose.

7. Državljanin treće zemlje ili poslodavac ne poštuje propise o radu, zaštiti na radu, obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te druge propise u toj djelatnosti.

8. Ako je prijedlog za ukidanje podnio poslodavac ili državljanin treće zemlje.

9. Ako je poslodavac odnosno subjekt domaćin na popisu poslodavaca kod kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada sukladno posebnom propisu kojim se uređuje suzbijanje neprijavljenoga rada. Dodatno, ako je pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja.

10. Ako je državljanin treće zemlje koji s dozvolom za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a ili je ona produljena, ukupno nezaposlen duže od 60 dana.

11. Ako je kod poslodavca, osoba ovlaštena za zastupanje društva ili obrta pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv gospodarstva, kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva. Odnosno, kod kaznenih djela protiv osobne slobode, kao i za prekršaje zbog pomaganja ili pokušaja pomaganja državljanina treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u RH.

12. Agencija za privremeno zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka ugovora o ustupanju ne zaključi novi ugovor o ustupanju.

13. Poslodavac u roku od pet dana od izdavanje potvrde ne dostavi zadužnicu.

Kako zaposliti stranog radnika koji nezakonito boravi i radi u Republici Hrvatskoj?

Ukratko, nikako. Poslodavac fizička osoba kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000,00 do 6.000,00 eura za svakog stranca (državljanina treće zemlje) s kojim zasnuje radni odnos ako državljanin treće zemlje nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada.

Poslodavac pravna osoba kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje s kojim zasnuje radni odnos ili se koristi njegovim radom. Zato je dobro prvo provjeriti status stranog radnika u RH prije stupanja u radni odnos.

Koje su propisane kazne ako poslodavac zaposli stranog radnika na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada?

Ako poslodavac fizička osoba zaposli stranca državljanin treće zemlje koji radi na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada kaznit će se novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kojeg nezakonito zapošljava.

Kad je poslodavac pravna osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 eura.

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!

Napomena: Članak je posljednji put ažuriran 2.6.2025., u skladu s aktualnim propisima na taj dan.