Umanjenje osnovice za doprinose, promjena poreznih razreda i neoporezivog odbitka – što donose izmjene u obračunu plaća i poreza na dohodak?
Nova poslovna godina donosi i promjene u obračunu plaća i poreza na dohodak. Ove će promjene najviše značiti zaposlenima s ispodprosječnim plaćama te direktorima koji si isplaćuju direktorski minimalac. Umanjenje osnovice za doprinose primjenjivo je za sve bruto plaće do 1.300,00 eura. Manje povećanje doživjela je i neoporeziva osnovica te porezni razredi za obračun poreza na dohodak. Provjerimo o čemu se radi!
Kako se računa umanjenje osnovice za doprinose?
Cilj izmjena je povećati neto primitak radnika s najnižim plaćama, kod kojih se ne plaća ni porez na dohodak. Njihov broj je, doduše, smanjen rastom minimalne bruto plaće na 840,00 eura od 1. siječnja 2024.
Izmjene Zakona o doprinosima za umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa stupile su na snagu već od 1. prosinca 2023. Tako se umanjenje osnovice za doprinose primjenjuje već za plaće za prosinac, a koje se uobičajeno isplaćuju u siječnju 2024.
Umanjenje osnovice za doprinose za I. stup mirovinskog osiguranja koristi se bez obzira na to radi li se o punom ili nepunom radnom vremenu.
Umanjenje se računa na sljedeći način:
- ako je ukupna svota mjesečne bruto plaće do 700,00 eura, umanjenje iznosi 300,00 eura fiksno
- ako je ukupna svota mjesečne bruto plaće od 700,01 do 1.300,00 eura, umanjenje osnovice za doprinose se računa prema formuli (1.300,00 eura – bruto plaća) x 0,5
- ako je ukupna svota mjesečne bruto plaće iznad 1.300,00 eura, umanjenja nema.
Na koje se primitke ne može koristiti umanjenje osnovice za doprinose?
Umanjenje osnovice za obračun doprinosa prema izmjenama Zakona o doprinosima ne odnosi se na primitke koji se ne smatraju plaćom za redovan rad. To su oporezive prigodne nagrade, bonuse i slično.
To znači da se umanjenje može primijeniti samo na primitke koji se isplaćuju radnicima i smatraju se plaćom za redovan rad.
Tako se umanjenje osnovice za doprinose može koristiti pri obračunu:
- plaće odnosno primitka od nesamostalnog rada
- plaće u naravi koja se isplaćuje prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu.
Na ostale primitke koje poslodavac isplaćuje radniku, a ne smatraju se plaćom, nego ostalim primitkom, ne može se umanjivati osnovica. Osnovicom obračuna doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa smatraju se i ostali primici od nesamostalnog rada, oporezivi porezom na dohodak.
Takvim primicima smatraju se naknade, nagrade, darovi, dnevnice, terenski i pomorski dodatak, otpremnine iznad neoporezivog iznosa, primici za prekid radnog odnosa, bonusi i slično. Njima pripadaju i premije osiguranja koje plaća poslodavac: životno, imovinsko, dobrovoljno mirovinsko te dopunsko, dodatno i privatno zdravstveno osiguranje.
Umanjenje se ne primjenjuje kad radnik koristi neplaćeni dopust ili ako nije radio iz drugih razloga, a radni odnos nije prekinut.
Povećanje osobnog odbitka i promjena poreznih razreda
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, osnovni osobni odbitak povećava se s 530,90 na 560,00 eura. Mijenjaju se i koeficijenti koji se koriste pri izračunu uvećanoga osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i invalidnosti.
U nastavku možete pregledati usporedni prikaz svota osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost prema stanju iz 2023. i 2024.
Nadalje, osnovica za višu poreznu stopu je povećana na 50.400,00 eura umjesto dosadašnjih 47.780,28 eura godišnje. Tako će se i porez na dohodak obračunavati po nižoj stopi do visine mjesečne osnovice od 4.200,00 eura, a po višoj iznad tog iznosa.
Način utvrđivanja porezne stope po kojoj se obračunava porez na dohodak ostaje isti. Ona se, sukladno odredbama Općeg poreznog zakona, utvrđuje prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu zaposlenika. Kako se ukida prirez porezu na dohodak, bit će potrebno provjeriti samo stopu poreza na dohodak koja se primjenjuje u gradu ili općini odakle dolazi zaposlenik.
