Kada su troškovi promidžbe i darovi porezno priznati, i u kojem iznosu?

Autor: Bruno Cvitanović na datum

Promidžbeni oglas upućen potrošačima putem raznih medija npr. radio, TV, novine, časopisi, internet i letci priznati je trošak u poreznom smislu. Česti troškovi promidžbe danas su osobito oglašavanje putem društvenih mreža ili tražilica.

Dar poslovnim partnerima i potrošačima može biti protumačen kao promidžba ili reprezentacija, ovisno o vrijednosti i vrsti dara. Troškovi promidžbe priznaju kao trošak u cjelini dok se troškovi reprezentacije priznaju 50% kao trošak, a drugih 50% ne smatra se priznatim troškom i uvećava poreznu osnovicu poreza na dobit.

Kada se na darove ne treba obračunavati PDV?

Prema Zakonu o PDV-u, besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima i budućim kupcima ne smatra se isporukom dobara uz naknadu te za takvu isporuku ne nastaje obveza plaćanja PDV-a.

Koji su uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se neka dobra smatrala uzorkom?

Da bi se neka dobra s motrišta PDV-a smatrala uzorcima, trebaju imati sljedeća obilježja:

– predstavljaju vrstu dobra koje je rezultat poslovanja poreznog obveznika ili su povezana s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika;

– daju se u razumnim količinama.

Je li zakonom propisana dopuštena razumna količina dopuštenih darova?

Za razumne količine nema točnoga zakonskog ograničenja ni vrijednosti ni količinom nego bi razumne količine trebale biti ograničene uobičajenim transakcijama u pojedinoj trgovačkoj struci kako bi se na temelju uzoraka mogla procijeniti dobra za moguću nabavu i o tome donijeti odluka.

Kome se sve mogu dati besplatni uzorci?

Besplatni uzorci mogu se davati postojećim ili mogućim budućim kupcima. Besplatni uzorci nisu ograničeni samo na novo proizvedena dobra nego i na postojeća kojima se već trguje između poslovnih partnera.

Koji su uvjeti da se isporuka darova ili dobra smatra promidžbom, a ne reprezentacijom?

– ako se daju proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika, tj. proizvodi i dobra koje porezni obveznik proizvodi odnosno roba i dobra kojima porezni obveznik trguje i ako su ta dobra obilježena kao takva (uzorci);

– ako su ti proizvodi odnosno roba prilagođena za te svrhe i s oznakom “nije za prodaju”;

– ako su proizvodi odnosno roba za promidžbene svrhe u manjim pakiranjima u kojima se uobičajeno ne prodaje već služe za testiranje, kušanje i sl.

– ako se daju reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda ili drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci, i slično) za uporabu u prodajnom prostoru kupca;

– ako se daju potrošačima proizvodi i roba čija pojedinačna vrijednost nije veća od 160,00 kn (bez PDV-a);

– ako se proizvodi koji imaju znak tvrtke ili proizvoda daju za uporabu u prodajnom prostoru kupca i ako im je vrijednost veća od 160,00 kn (bez PDV-a);

– ako se proizvodi ili dobra dodjeljuju putem javne objave, kao što su nagradne igre tada i komercijalno pakiranje uobičajeno u prodaji, mogu biti prikazani kao troškovi promidžbe.

Kako se obračunava PDV kad su u pitanju troškovi promidžbe, a kako kod reprezentacije?

Kod promidžbe, ako su zadovoljeni svi gore navedeni uvjeti, ne treba obračunati i platiti PDV na dane darove (proizvode). Naime, smatra da u tom slučaju promidžba nije isporuka uz naknadu.

Ako nije ispunjen jedan od uvjeta, tada se to više ne smatra promidžbom. Tada je to reprezentacija i potrebno je platiti PDV na dana dobra (darove).

Što ako jedan od gore navedenih uvjeta nije ispunjen kod davanja darova?

Tada na te darove (proizvode) treba obračunati PDV i oni se smatraju reprezentacijom. Ujedno, ne mogu se smatrati porezno priznatim troškom u cijelosti (50% priznat, drugih 50% nepriznat trošak).

Smiju li se darovati zaposlenici poduzeća?

Darovanja zaposlenicima smatraju se plaćom osim onih koja se smatraju neoporezivim primitcima prema Pravilniku o porezu na dohodak.

Što su to darovi male vrijednosti i koji je njihov porezni status?

Darovi male vrijednosti su ona dobra koje proizvodi ili nabavlja porezni obveznik u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti.

Kada se darovi male vrijednosti ne smatraju isporukom uz naknadu te kada za njih ne nastaje obveza plaćanja PDV?

Onda kada se daju:

– povremeno (povremenim darivanjem smatra se davanje ne više od jednog dara istoj osobi u jednom tromjesečju);

– ne istim osobama te

– ne postoji pravna obveza ili obveza protuisporuke ili protuusluge primatelja dobra.

Koja je maksimalna vrijednost darova male vrijednosti?

Darovima male vrijednosti smatraju se darovi čija je pojedinačna vrijednost do 160,00 kn (bez PDV-a) prema Zakona o PDV-u.

Što kad je vrijednost dara veća od 160,00 kn (bez PDV-a) ili kad se istu osobu dariva češće?

Na darove čija je pojedinačna vrijednost (bez PDV-a) veća od 160,00 kn ili darovanja koja bi bila češća od jednog dara tromjesečno istoj osobi plaća se PDV na ukupnu vrijednost.

Ako vas pak zanimaju troškovi promidžbe, pogledajte i naš članak na temu računovodstvenog tretmana nagradnih igara i nagradnih natječaja.

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!

Ubrojite i druge, podijelite članak:

Bruno Cvitanović

Kao direktor Brojevi d.o.o., savjetujem poduzeća, obrte i neprofitne organizacije u području računovodstva i poslovanja.