Prema izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju svi umirovljenici mogu zasnovati radni odnos, osim umirovljenika zbog 100 %-tne invalidnosti i koji su u obiteljskoj mirovini. Ovdje možete saznati kako je reguliran rad umirovljenika po pitanju poreza, doprinosa, honorara i drugog.

Mogu li se umirovljenici zaposliti na puno radno vrijeme od 8h dnevno bez da im se obustavi mirovina?

Rad umirovljenika moguć je najviše do polovine punog radnog vremena (4h dnevno), a da im se ne obustavlja isplata mirovine.

Je li moguće zapošljavanje hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata bez obustave isplate mirovine?

Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su ostvarili starosnu mirovinu prema tom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju koji se zaposle do polovine punoga radnog vremena isplata mirovine se ne obustavlja niti se smanjuje.

Što kad se radi o korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti?

Ako je korisnik prava na invalidsku mirovinu istu ostvario zbog posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, može se zaposliti najviše do 3,5 sata od punoga radnog vremena. Do te granice invalidska mirovina se ne obustavlja.

Na temelju kakvog ugovora umirovljenici zasnivaju radni odnos?

Korisnici mirovine zasnivaju radni odnos na temelju ugovora o radu, baš kao i ostale osobe u radnom odnosu. Razlika je samo u tome što radno vrijeme ne može biti dulje od polovine punoga radnog vremena.

Je li moguć rad umirovljenika na manje od polovine punog radnog vremena?

Rad umirovljenika ne mora biti ugovoren na maksimalnu polovicu punog radnog vremena. Može se zasnovati radni odnos i na manju satnicu od 4h dnevno, primjerice dva ili tri sata dnevno.

Trebaju li se umirovljenici prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje nakon zasnivanja radnog odnosa?

Nakon sklopljenog ugovora o radu s umirovljenikom poslodavac je obvezan podnijeti i prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Koje sve doprinose plaća poslodavac kod zapošljavanja umirovljenika?

Poslodavac je nakon zapošljavanja umirovljenika obveznik plaćanja svih doprinosa na plaću i iz plaće te poreza na dohodak kao kod ostalih radnika. Jedina razlika je što radno vrijeme umirovljenika ne može trajati dulje od polovine punoga radnog vremena.

Kako umirovljenik može koristiti osobni odbitak kod isplate mirovine i plaće istovremeno?

Zaposleni umirovljenik smatra se osobom koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada kod dva isplatitelja.

Umirovljenik može, ako je to povoljnije za njega, zatražiti od Porezne uprave izmjenu porezne kartice koju uručuje poslodavcu kod kojega je zasnovao radni odnos. U tom će slučaju mirovina biti u cijelosti oporezovana, a poslodavac će obračunavati porez na dohodak uvažavajući pritom pripadajući osobni odbitak.

Osim te mogućnosti, umirovljenik može odlučiti zatražiti od Porezne uprave da uvaži podjelu osobnog odbitka u postotcima. Na taj način, dio osobnog odbitka koristi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prilikom obračuna poreza i prireza na mirovinu, a drugi dio koristi poslodavac.

Koje doprinose mora plaćati umirovljenik kao član uprave trgovačkog društva, likvidator ili upravitelj zadruge?

Kad je umirovljenik član uprave i izvršni direktori trgovačkog društava, likvidator ili upravitelj zadruge, a nije osiguran po nekoj od osnova mirovinskog osiguranja (npr. radni odnos), tad se obvezno osigurava kao samostalni osiguranik i u tom slučaju plaća doprinose prema rješenju Porezne uprave.

Koliko iznose troškovi doprinosa kada umirovljenik plaća doprinose prema rješenju Porezne uprave?

Osnovica na koju se obračunavaju doprinosi prema Zakonu o doprinosima je prosječna plaća, a to je u 2019. godini 8.448,00 kn.

Prema osnovici od 8.448,00 kn umirovljenik treba platiti mjesečno 3.084,00 kn. Tako plaćeni doprinosi terete izravno umirovljenika i mirovina se obustavlja.

Je li moguć rad umirovljenika u trgovačkom društvu u kojem su ujedno član uprave ili likvidator?

Umirovljenik kao član uprave trgovačkog društva ili likvidator može se zaposliti u tome društvu na pola radnog vremena.

Na umirovljenike se primjenjuje odredba Zakona o doprinosima prema kojoj je mjesečna osnovica u 2019. godini za plaćanje doprinosa plaće za rad u punom radnom vremenu. Najniža osnovica tj. bruto plaća ne može biti niža od 5.491,20 kn. Kako se umirovljenici mogu zaposliti najviše
na pola radnog vremena, najniža osnovica za plaćanje doprinosa iznosi 2.745,60 kn.

Što ako je umirovljenik zaposlen na manje od polovine punog radnog vremena npr. 1 sat dnevno?

Kad je član uprave trgovačkog društva umirovljenik zaposlen na 1 sat dnevno. U mjesecu koji ima 21 radna dana (168 radnih sati) umirovljenik radi 21 sat mjesečno.  Najniža osnovica za doprinose = 5.491,20 : 168 x 21 = 686,40 kn.

Mogu li umirovljenici obavljati djelatnosti sporednog zanimanja i domaće radinosti?

Prema Zakonu o obrtu, sve fizičke osobe, pa i umirovljenici, imaju mogućnost obavljanja djelatnosti sporednog zanimanja i domaće radinosti. Kako tu nije riječ o „klasičnom“ otvaranju obrta, potrebno je odobrenje za obavljanje djelatnosti kao sporednog zanimanja i domaće radinosti. Ono se mora ishoditi od mjesno nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba.

Koliko godišnje umirovljenici mogu zaraditi preko djelatnosti domaće radinosti i sporednog zanimanja?

Prema Zakonu o obrtu osoba može obavljati djelatnost kao domaću radinost i sporedno zanimanje dok ne prijeđe visinu primitaka od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini. Granična svota primitaka do kojeg osobe mogu obavljati kućnu radinost ili sporedno zanimanje u 2019. godini iznosi 84.480,00 kn.

Mogu li umirovljenici ostvarivati primitak putem ugovora o djelu i autorskih honorara?

Umirovljenici mogu ostvarivati primitke na temelju ugovora o djelu ili autorskog djelu i takvi primitci ne utječu na isplatu mirovine.

Treba napomenuti da se obavljanje djelatnosti prema ugovoru o djelu smatra samostalnom povremenom djelatnosti koju osobe obavljaju samostalno. Primitci ostvareni putem ugovora o djelu i autorskih honorara ne smatraju se poslovima nesamostalnog obilježja za koje se obvezno zasniva radni odnos u skladu sa Zakonom o radu.

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!