Oporezivanje Bitcoina, Ethereuma, Cardana i ostalih virtualnih valuta

Published by Bruno Cvitanović on

Kako bi utvrdili postupak za oporezivanje kriptovaluta ili virtualnih valuta, prvo trebamo definirati što je to virtualni novac.

Virtualni novac mora zadovoljavati sljedeće uvjete:
– sredstvo je razmjene;
– jedinica je za mjeru vrijednosti;
– služi za pohranjivanje vrijednosti, ali nije službeno sredstvo plaćanja niti u jednoj državi (napomena: odnedavno je bitcoin službeno sredstvo plaćanja u Republici El Salvador).

Je li virtualni novac isto što i elektronički novac?

Virtualni novac razlikuje se od pojma elektronički novac jer je elektronički novac samo digitalni oblik fiat-valute (zakonsko sredstvo plaćanja određene države) koje se koristi u elektroničkom prijenosu.

Bitcoin je jedna od virtualnih valuta koja se stvara i pohranjuje isključivo digitalnim putem, baš kao i Ether, Cardano, Ripple XRP i drugi. Bitcoin ne postoji u tiskanoj verziji, niti je podložan kontroli neke institucije. Nedavno je Salvador počeo s korištenjem bitcoina kao službene valute, no radi se o malom i ranjivom gospodarstvu te nije sigurno hoće li taj eksperiment opstati.

Kako se mogu steći kriptovalute?

Bitcoinovi i druge kriptovalute se mogu steći ili kupoprodajnim ugovorom, ugovorom o zamjeni, nasljeđivanjem i sl. ili putem specifičnim za virtualne valute tj. rudarenje.

Rudarenje je postupak provjere svake transakcije kriptovalutama, tako da se rješavaju složeni algoritmovi u zamjenu za novostvorene kriptovalute. Rudar (miner) jest osoba koja na takav način stekne vlasništvo nad novonastalom kriptovalutom.

Neke kriptovalute nude mogućnost dodjele (stakeanja) uloga u zamjenu za prinos kroz određeni vremenski period (npr. ADA – Cardano svakih 5 dana). Za dodijeljeni ulog nakon određenog vremena dobiva se, u navedenom primjeru, nova ADA – Cardano.

Dodijeljena (stakeana) kriptovaluta od strane ulagatelja tj. vlasnika kriptovalute osigurava sigurnost blockchaina i stvaranje novih blokova.

Oporezivanje kriptovaluta zarađenih ulaganjem (stakeanjem) nije pobliže određeno mišljenjem Porezne uprave. Naša pretpostavka je da bi se taj dohodak trebao oporezivati stopom od 10% + prirez, kao dohodak po osnovi kapitalnog dobitka.*

Oporezivanje kriptovaluta – plaća li se PDV na transakcije?

Prema mišljenju Porezne uprave, utvrđeno je da bitcoin ne spada niti pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstava plaćanja te da prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci i Zakona o deviznom poslovanju bitcoin ne predstavlja novac, niti sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Također utvrđeno je da bitcoin ne spada niti pod stranu valutu odnosno strano sredstvo plaćanja niti elektronički novac prema Zakonu o elektroničkom novcu.

Bitcoin se može smatrati prenosivim instrumentom u smislu Zakona o PDV-u pa su transakcije, uključujući posredovanje u vezi s virtualnim valutama kao što je bitcoin, oslobođene od plaćanja PDV-a.

Kako se može oporezivati dobitak od kriptovaluta?

Oporezivanje kriptovaluta, kao i stjecanje određene virtualne valute, ovisi o tome kako je došlo do njenog stjecanja. Tu prepoznajemo dvije osnovne vrste:

a) Prodaja kriptovaluta

Što kada osoba proda kriptovalutu u sklopu svoje poslovne aktivnosti?

Tada bi se takav primitak smatrao njezinim poslovnim primitkom koji bi mogao biti oporeziv porezom na dohodak od samostalne djelatnosti.

Što ako bi osoba prodala kriptovalute kao pojedinac, tj. izvan svoje poslovne aktivnosti?

Prema mišljenju Porezne uprave, trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom te se na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka jer se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te valute.

Kako se obračunava porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka?

Dohotkom po osnovi kapitalnih dobitaka smatra se razlika između prodajne cijene (primitaka) utvrđene prema tržišnoj vrijednosti i njezine nabavne vrijednosti. Dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka oporezuje se stopom od 10% + prirez.

Oporezivanje kriptovaluta kad se prodaja obavlja kao djelatnost nekoga trgovačkog društva

U ovom se slučaju razlika između prodajne i nabavne cijene smatra prihodom od prodaje kriptovaluta. Na prihod od prodaje kriptovaluta primjenjivao bi se porez na dobit sa stopom od 10%, tj. 18%.

b) Rudarenje kriptovaluta

Stjecanje kriptovaluta putem operacija rudarenja smatra se kao stjecanje određene vrste primitka. Kakvom vrstom primitka ovisi o okolnostima u kojima je kriptovaluta rudarena.

Ako je kriptovalutu izrudario zaposlenik u sklopu svoje redovite radne aktivnosti, tada bi se nagrada koju bi on primio trebala smatrati dohotkom od nesamostalnog rada.

Što kada se radniku isplaćuje plaća u kriptovaluti?

Isplata radniku u kriptovaluti prema Zakonu o porezu na dohodak smatra se primitkom u naravi. Na taj primitak trebalo bi obračunati porez na dohodak i doprinose prema tržišnoj cijeni bitcoina na dan isplate.

Treba napomenuti da je Porezna uprava izdala mišljenje koje je izjednačilo isplate u gotovini s isplatama u kriptovaluti te je zbog toga zabranjena isplata plaće u kriptovalutama.

Što kada je fizička osoba stekla kriptovalutu rudarenjem, a da nije zaposlenik isplatitelja kriptovalute?

Takav bi se dohodak trebao smatrati drugim dohotkom koji bi se na takav način i oporezivao.

Što kada je osoba stekla kriptovalute putem aktivnosti rudarenja koja nije obavljana u sklopu nekog ugovora o radu, ali se ta osoba intenzivno bavi aktivnošću rudarenja?

Takva bi se aktivnosti mogla smatrati dohotkom od samostalne djelatnosti. On se utvrđuje kao razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.

Ako vas zanima isplata dobiti, saznajte i kako se ona oporezuje te na koji se način može isplaćivati.

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!

Napomena: Članak je posljednji put ažuriran 10.09.2021., u skladu s aktualnim propisima na taj dan.

Brojevi d.o.o. naglašavaju kako ne preuzimaju odgovornost za mišljenja napisana u ovom članku: stav Porezne uprave može se mijenjati i ovaj članak možda ne odražava posljednji stav o oporezivanju kriptovaluta. Ujedno, određene novosti poput uvođenja kriptovaluta kao sredstava plaćanja u inozemstvu možda neće biti redovito ažurirane, iako ćemo nastojati prenijeti posljednje dostupne informacije na temu oporezivanja kriptovaluta.

Ubrojite i druge, podijelite članak:

Bruno Cvitanović

Kao direktor Brojevi d.o.o., savjetujem poduzeća, obrte i neprofitne organizacije u području računovodstva i poslovanja.