Isplate strancima – nerezidentima putem ugovora o djelu i autorskih honorara

Autor: Bruno Cvitanović na datum

Isplate strancima

Kako bismo detaljnije razmotrili isplate strancima i najčešća pitanja koja se pritom javljaju, najprije definirajmo tko je stranac. Najjednostavnija definicija glasi da je stranac ili nerezident fizička osoba koja u RH nema prebivalište ili uobičajeno boravište. Nerezidentu se oporezuje dohodak samo ostvaren u tuzemstvu, i to prema svim izvorima dohotka navedenim u Zakona o porezu na dohodak. Među njih spada i drugi dohodak, odnosno isplata putem ugovora o djelu i autorskih honorara.

Što se smatra drugim dohotkom?

To su primitci koji se isplaćuju nerezidentima i to osobama koje nisu zaposlenici društva koje ga isplaćuje. Najčešći oblici isplate strancima su: ugovor o djelu i autorski honorar (naknada).

Kako se obračunavaju porez na dohodak i doprinosi pri isplati ugovora o djelu ili autorskog honorara strancu – nerezidentu?

Primitci od drugog dohotka koji se isplaćuju nerezidentima podliježu obvezi obračuna doprinosa za obvezna osiguranja i obvezi obračuna predujma poreza na dohodak. Pritom se predujam poreza na dohodak obračunava po stopi od 20 %.

O čemu treba voditi računa kod isplate strancima – nerezidentima u obliku autorskog honorara ili drugog dohotka?

Kako će se oporezivati isplate strancima, koje su po naravi primitci nerezidenata, ovisi o tome je li RH s državom rezidentnosti toga poreznog obveznika (nerezidenta) sklopila:
– međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom iz koje dolazi nerezident;
– međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju (na snazi su i dalje ugovori sklopljeni s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom, Turskom, Korejom, Australijom, Kanadom i Quebecom);
– je li riječ o poreznom obvezniku na kojeg se odnose propisi o socijalnom osiguranju važeći za EU.

Zašto su bitni međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja?

Međunarodni ugovori čine dio unutarnjega pravnog poretka RH i po pravnoj su snazi iznad tuzemnih propisa. Dakle, ako je RH sklopila Međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom rezidentnosti primatelja drugog dohotka, tada je isplatitelj obvezan primijeniti odredbe tog ugovora.

Koji se propisi primjenjuju na porezne obveznike (nerezidente) koji su rezidenti tj. državljani članice EU?

Ulaskom RH u EU primjenjuju se Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju i uredbe EU-a koje se odnose na koordinaciju sustava socijalne sigurnosti. Oni zamjenjuju sve dosadašnje sporazume koje je RH sklopila s državama članicama EU-a (uključujući Norvešku i Švicarsku).

Kako se određuje hoće li se na isplate ugovora o djelu ili autorske naknade obračunavati doprinosi za obvezna osiguranja?

Prije isplate strancima, obvezno provjerite u kojem su statusu u obveznom osiguranju (mirovinsko i zdravstveno osiguranje). Naime, o statusu u obveznom osiguranju nerezidenata ovisi hoće li tuzemni isplatitelj obračunati i platiti doprinose za socijalno osiguranje. Kada se isplatitelju prije isplate drugog dohotka dostavi jedan od navedenih dokaza, isplatitelj ne mora obračunati i uplatiti doprinose za socijalna osiguranja prema tuzemnim propisima.

Status u socijalnom osiguranju nerezidenata utvrđuje se propisanim dokazima:
– potvrdom A 1 kojom se dokazuje tj. određuje zakonodavstvo o socijalnom osiguranju države članice EU-a (i Europskoga gospodarskog prostora: Island, Norveška, Lihtenštajn, Švicarska) koje se primjenjuje na osobe (strance) kojima tuzemni isplatitelji isplaćuju drugi dohodak po hrvatskim poreznim propisima;
– potvrde o socijalnom osiguranju osobe (stranca) iz države s kojom RH primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju.

S kojim sve zemljama Republika Hrvatska ima potpisan Međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju?

Popis zemalja s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju može se pronaći ovdje.

Gdje bi nerezident trebao izvaditi potvrdu o pripadnosti socijalnom osiguranju?

Potvrde o pripadnosti socijalnom osiguranju nerezidenti trebaju ishoditi u svojim domicilnim državama i u institucijama koje su nadležne za izdavanje tih potvrda.

Koliko može biti stara potvrda izdana od stranog nositelja obveznih osiguranja ili drugi dokaz predviđen ugovorom o socijalnom osiguranju?

Sukladno odredbi Pravilnika o doprinosima, navedeni dokaz o obveznom osiguranju ne smije na dan isplate primitka biti stariji od šest mjeseci.

Što kada nerezident ne dostavi isplatitelju ugovora o djelu ili autorske naknade potvrdu o statusu u obveznom osiguranju?

Ako takav dokaz ne postoji isplatitelj će utvrditi obvezu doprinosa te doprinose obračunati i uplatiti, a potom izvijestiti o tome, kako je propisano Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima. Relevantni dijelovi zakona i pravilnika odnose se na doprinose prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak.

Koji su sve podaci nerezidenta potrebni isplatitelju ugovora o djela ili autorskih honorara?

Pri obračunu i podmirivanju javnih davanja na drugi dohodak isplatitelju je za uplatu potreban OIB nerezidenta.

Može li zahtjev za dodjeljivanjem OIB-a zatražiti netko drugi osim nerezidenta?

Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a u ime nerezidenta može podnijeti i njegov opunomoćenik. Zahtjev za dodjeljivanje OIB-a nerezidentu u pravilu podnosi Poreznoj upravi isplatitelj drugog dohotka. Isplatitelj može biti i njegov opunomoćenik.

U tom slučaju nerezident treba dostaviti isplatitelju:
– potpisanu Punomoć za ishođenje OIB-a;
– potpisani Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a;
– kopiju putovnice (putovnica – izvornik na uvid, a kopija se prilaže uz Zahtjev).

Ako ste državljanin zemalja EU-a i ne posjedujete putovnicu, možete priložiti osobnu iskaznicu.

Državljani trećih zemalja koji nemaju putovnicu mogu priložiti bilo koji identifikacijski dokument iz države svoga državljanstva uz dokaz o pripadajućem državljanstvu.

Kako i kome se podnosi zahtjev za dodjeljivanje OIB-a?

Zahtjev za dodjeljivanjem OIB-a podnosi se mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Mjesno nadležnom ispostavom Porezne uprave za stranu osobu smatra se ispostava nadležna prema mjestu gdje je nastao povod za praćenje (prema sjedištu isplatitelja).

Kada Zahtjev u ime nerezidenta podnosi opunomoćenik, uz prethodno navedenu dokumentaciju (preslike dokumenata), treba dostaviti i punomoć.

Punomoć mora biti izdana za postupak određivanja i dodjeljivanja OIB-a te sastavljena na hrvatskom jeziku. Punomoć se zadržava u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Ako je punomoć izdana na javnog bilježnika – odvjetnika, nije potrebna ovjera punomoći.

Treba li se na primljene usluge nerezidenata plaćati PDV?

Prema Zakonu o PDV-u na bruto iznos drugog dohotka (ugovor o djelu i autorski honorar) prilikom isplate potrebno je obračunati PDV. Tvrtke koje su u sustavu PDV-a mogu ga obračunati kroz PDV obrazac bez plaćanja.

No, kada je isplatitelj drugog dohotka tvrtka koja nije u sustavu PDV-a, trebat će platiti PDV na bruto iznos usluge za mjesec u kojemu je usluga izvršena. Naime, takve tvrtke nemaju mogućnost priznavanja PDV-a.

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!

Napomena: Članak je posljednji put ažuriran 27.5.2022., u skladu s aktualnim propisima na taj dan.

Ubrojite i druge, podijelite članak:

Bruno Cvitanović

Kao direktor Brojevi d.o.o., savjetujem poduzeća, obrte i neprofitne organizacije u području računovodstva i poslovanja.