Godišnji odmor – kako se računa i koje su obveze poslodavca?

Published by Bruno Cvitanović on

Pravo na godišnji odmor proizlazi iz Ustava Republike Hrvatske prema kojoj svaki zaposlenik ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor.
Godišnji odmor definiran je kao pravo radnika i obveza poslodavca čija je svrha obnavljanje radnikovih sposobnosti potrebnih za siguran i uspješan rad.

Imaju li pravo na godišnji odmor i zaposleni na određeno vrijeme?

Bez obzira na to ima li radnik ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme, uvijek ima pravo na godišnji odmor.

Kako se određuje na koliki godišnji odmor ima pravo svaki radnik?

Zakonom o radu određeno je minimalno pravo na godišnji odmor. Odredbama kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, pravo na godišnji odmor se može uređivati i mijenjati samo u korist radnika.
Trajanje plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo obvezan je dio ugovora o radu. Poslodavac je prilikom zaključivanja ugovora o radu s radnikom obvezan u ugovoru o radu navesti odredbu kojom će se utvrditi trajanje godišnjeg odmora. Alternativno, može ga uputiti na odredbe kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu koji uređuju pitanja trajanja godišnjeg odmora.

Koliki je minimalni godišnji odmor za radnike prema Zakonu o radu?

Prema odredbama Zakona o radu, radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna.

Ima li radnik koji radi 5 radnih dana i onaj koji radi 6 radnih dana u tjednu isti minimalni godišnji odmor?

Godišnji odmor radniku utvrđuje se brojem radnih dana. On ovisi o tome radi li radnik prema tjednom rasporedu radnog vremena 5 dana u tjednu (pon-pet) ili 6 radnih dana (pon-sub). Radnik koji prema tjednom rasporedu radnog vremena radi 5 dana pripada 20 dana godišnjega. Ako radi 6 dana u tjednu, onda mu pripada 24 dana godišnjeg odmora prema Zakonu o radu.

Može li poslodavac povećati ugovoreni godišnji odmor radnika?

Autonomnim aktom poslodavac (odluka) može propisati dulje trajanje godišnjeg odmora od najkraćega propisanog tj. ugovorenog.

Što se ne računa u dane godišnjeg odmora?

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se oni dani koje radnik ne bi radio da nije na godišnjem odmoru i razdoblje privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Uz to, ni dani plaćenog dopusta ne računaju se kao godišnji odmor.

Računaju li se blagdani kao godišnji odmor, ako je radnik prema rasporedu radnog vremena trebao raditi taj dan?

Ako bi radnik prema rasporedu radnog vremena trebao raditi na dan blagdana ili neradnog dana, ali tog dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, onda mu se prema Zakonu o radu u trajanje godišnjeg odmora uračunava i taj dan.

Kada radnik ima pravo na puni godišnji odmor za kalendarsku godinu?

Puni godišnji odmor za pojedinu kalendarsku godinu ostvaruje radnik koji:
– cijelu kalendarsku godinu radi kod istog poslodavca.
– u tekućoj godini kod istog poslodavca ima više od 6 mjeseci kontinuiranog rada i da se prvi put zaposlio kod tog poslodavca.
– u tekućoj godini imao je prethodno zasnovan radni odnos ali s prekidom duljim od osam dana između ta dva radna odnosa i pod uvjetom da radni odnos u toj godini kod drugog poslodavca ne prestaje i da kod istog poslodavca ima više od 6 mjeseci kontinuiranog rada.

Što kada radnik nema pravo na puni godišnji odmor?

Kada radnik nema pravo na puni godišnji odmor, tj. nije ispunio sve uvjete, tada ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Kada radnik ima pravo na razmjerni godišnji odmor?

– Kada nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor (prvi put se zaposlio ili ima prekid rada između dvaju radnih odnosa dulji
od 8 dana).
– Kada mu radni odnos prestaje jer radnik ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za kalendarsku godinu u kojoj mu prestaje
radni odnos.

Kako se računa razmjerni dio godišnjeg odmora?

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu (1/12) godišnjeg odmora za svaki mjesec rada.

Što kada radniku prestaje radni odnos, i radnik nije u mogućnosti iskoristiti razmjerni godišnji odmor do kraja?

Poslodavac ima obvezu radniku kojemu prestaje radni odnos omogućiti korištenje razmjernog dijela godišnjeg ili isplatiti naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora. Poslodavac je, ujedno, obvezan radniku isplatiti naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora ako zbog objektivnih razloga radniku nije omogućeno korištenje godišnjeg odmora do trenutka prestanka radnog odnosa. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Može li se godišnji odmor može koristiti u dijelovima?

Kada radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore. Poslodavac i radnik mogu dogovoriti da radnik tijekom kalendarske godine koristi i manje od dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju. U tom slučaju će se neiskorišteni dio godišnjeg odmora prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu.

Mogu li poslodavac i radnik dogovoriti da radnik ne iskoristi niti jedan dan godišnjeg odmora za tekuću kalendarsku godinu?

Poslodavac i radnik ne mogu dogovoriti da radnik tijekom kalendarske godine ne iskoristi niti jedan dan godišnjeg. Odnosno, cijeli godišnji odmor ne može se prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu jer bi to bilo suprotno odredbama Zakona o radu. U tom slučaju bilo bi dobro da radnik iskoristi jedan dan godišnjeg odmora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Ostatak se onda može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu.

Do kada poslodavac treba napraviti raspored o korištenju godišnjeg odmora?

Poslodavac je obvezan raspored korištenja godišnjega obvezan utvrditi najkasnije do 30. lipnja tekuće godine u skladu s odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu i odredbama Zakona o radu.

Može li radnik koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada želi?

Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo iskoristiti kada on to želi, uz obvezu da o tom obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok. Poslodavac je dužan omogućiti jedan dan godišnjeg odmora radniku, osim
ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to ne onemogućuju.

Kada je poslodavac dužan obavijestiti radnika o korištenju godišnjeg odmora?

Poslodavac je obvezan svakog radnika obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najmanje petnaest dana prije početka korištenja godišnjeg odmora prema odredbi Zakona o radu.
Poslodavcu je ostavljen izbor hoće li radnika o rasporedu korištenja njegova godišnjeg obavijestiti usmeno ili pisano. Ne postoji zakonska obveza poslodavca da o rasporedu korištenja godišnjeg odmora radnika donosi pisanu obavijest. Ipak, pisana obavijest se preporučuje zbog veće sigurnosti poslodavca i radnika.

Može li se isplatiti naknada za neiskorišteni godišnji odmor?

Naknada za neiskorišteni odmor isplaćuje se jedino u slučaju prestanka ugovora o radu. Ne može se isplatiti u slučaju nemogućnosti korištenja godišnjeg tijekom kalendarske godine ili do 30. lipnja sljedeće godine ako radniku ne prestaje radni odnos.
Prema Zakona o radu sporazum o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora bio bi ništetan, kao i sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor. Zbog toga poslodavac ima obvezu radnika kojemu ne prestaje radni odnos uputiti na korištenje godišnjeg odmora. Obvezan je voditi računa da radnik iskoristi svoje pravo na godišnji odmor.

Do kada radnik može iskoristiti preneseni dio godišnjeg odmora u sljedećoj godini?

Radnik može neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu, ali ga mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine prema Zakonu o radu. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne godine radnik bi morao započeti koristiti tako da ga u potpunosti iskoristi do 30. lipnja sljedeće godine.

Ako vas zanimaju i neoporezive isplate radnicima, pročitajte članak na tu temu.

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!

Ubrojite i druge, podijelite članak:

Bruno Cvitanović

Kao direktor Brojevi d.o.o., savjetujem poduzeća, obrte i neprofitne organizacije u području računovodstva i poslovanja.