Evidencije o radnicima: koje su obaveze poslodavca za svoje zaposlenike?

Autor: Bruno Cvitanović na datum

Evidencije o radnicima

Evidencije o radnicima služe za razvrstavanje, grupiranje i slaganje bitnih podataka o radnicima zaposlenim kod nekog poslodavca. Poslodavac treba voditi evidenciju i o drugim osobama koje su kod njega angažirane izvan radnog odnosa (stručno osposobljavanje i sl.).

Koje evidencije iz područja rada su obavezne?

Zakonom o radu i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima propisane su dvije vrste evidencija u području rada:

a) osnovne evidencije:
– evidencije o radnicima (opća evidencija – matična knjiga radnika);
– evidencije radnoga vremena

b) posebne evidencije
– evidencije o radnicima koje mu je privremeno ustupilo s njim povezano društvo;
– evidencije o osobama koje se kod poslodavca nalaze na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa;
– evidencije o redovitim studentima koji kod poslodavca rade posredstvom ovlaštenih studentskih centara;
– evidencije o redovitim učenicima koji kod njega rade posredstvom ovlaštenih srednjoškolskih ustanova;
– evidencije o redovnim učenicima ustanova za strukovno obrazovanje koji kod poslodavca pohađaju praktičnu nastavu i vježbe;
– evidencije o osobama koje kod njega obavljaju rad za opće dobro u skladu s općim propisom.

Je li Zakonom o radu propisan izgled evidencije radnog vremena?

Odredbom Zakona o radu propisano je da ministar rada pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja predmetne evidencije.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima“ propisuje što sve mora sadržavati evidencija o radnom vremenu radnika.

Koje evidencije radnog vremena propisuje Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima?

Redovite evidencije su evidencije o radnicima koje je obvezan voditi svaki poslodavac za svoje zaposlene.

Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima izričito je propisano da evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje sljedeće podatke (minimum podataka):
1. ime i prezime radnika
2. datum u mjesecu
3. početak rada
4. završetak rada
5. vrijeme i sati zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran
6. ukupno dnevno radno vrijeme
7. sate terenskog rada
8. sate pripravnosti
9. vrijeme nenazočnosti na radu:
– sate korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg)
– neradne dane i blagdane utvrđene posebnim propisom
– sate spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad
– sate plaćenih dopusta
– sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena prema zahtjevu radnika
– sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove
– sate provedene u štrajku
– sate isključenja s rada (lockout).

Je li poslodavac za sve radnike dužan upisivati podatke o satima korištenja dnevnog i tjednog odmora?

Za radnike kojima je radno vrijeme raspoređeno u jednakom trajanju i jednakom rasporedu po danima, tjednima i mjesecima poslodavac nije dužan u evidenciji radnog vremena evidentirati podatak o satima korištenja dnevnog i tjednog odmora.

Tako je kod radnika koji rade svakim radnim danom od ponedjeljka do petka od 08:00 do 16:00 sati. Poslodavac ne mora (za takve radnike) u evidenciji radnog vremena upisivati sate kada koriste dnevni odmor i tjedni odmor.

Skraćene evidencije

Odredbom Zakona o radu propisano je da se na radnike za koje (zbog posebnosti njihovih poslova) radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnici određuju samostalno ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o najdužem trajanju tjednog radnog vremena i razdoblju. Bitno je da su radnici s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovu određivanju (klauzula samostalnosti).

Za te radnike i dalje postoji obveza vođenja skraćenih evidencija o radnom vremenu te se u njih ne unose svi podatci kao za radnike koji nemaju u svom ugovoru o radu ugovorenu predmetnu klauzulu.

Na koga se sve može odnositi „klauzula samostalnosti“ određivanja radnog vremena?

Može se odnositi na rukovodeće osoblje, radnika člana obitelji poslodavca – fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem a, koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.

Kakve su kazne propisane Zakonom o radu ako poslodavac ne vodi odgovarajuće evidencije o radnicima?

Ako poslodavac koji je pravna osoba ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu – kaznit će se za najteži prekršaj, i to novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kn. Uz to je propisano da će se za navedeni prekršaj novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kn, kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Koja su prava i obveze poslodavca u slučaju nadzora inspektorata rada?

Zakon o radu propisuje obvezu poslodavca da je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke o radnicima i o radnom vremenu.

Na kome je teret dokazivanja ispravnosti evidencije o radnom vremenu u slučaju spora u vezi s radnim vremenom?

Zakonom o radu propisano je da ako poslodavac ne vodi evidencije o radnicima i radnom vremenu na propisani način, tada je u slučaju spora u vezi s radnim vremenom teret dokazivanja radnog vremena na poslodavcu.

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!

Ubrojite i druge, podijelite članak:

Bruno Cvitanović

Kao direktor Brojevi d.o.o., savjetujem poduzeća, obrte i neprofitne organizacije u području računovodstva i poslovanja.