Koje su mogućnosti poslovanja stranom gotovinom, odnosno deviznom blagajnom?

Published by Bruno Cvitanović on

Devizna blagajna

Stranom gotovinom može se obavljati promet između rezidenta i nerezidenta. Postoji i malen broj djelatnosti kod kojih rezidenti mogu međusobno plaćati stranom valutom. Pojasnit ćemo detaljnije tko se smatra deviznim rezidentom i tko smije poslovati stranom valutom. Potom ćemo navesti čemu služi devizna blagajna i koliki je, u tom slučaju, blagajnički maksimum.

Tko se smatra deviznim rezidentom, a tko se smatra nerezidentom?

U skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju rezidentom se smatraju domaće pravne osobe, podružnice stranih trgovačkih društava i domaći obrtnici. Sve druge osobe koje nisu navedene smatraju se nerezidentima.

Smiju li fizičke osobe koje su rezidenti poslovati stranom gotovinom?

Stranom gotovinom u Republici Hrvatskoj ne mogu poslovati fizičke osobe koje su rezidenti, a ne bave se pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga.

Smiju li fizičke osobe koje se bave ugostiteljsko-turističkim uslugama obavljati naplatu u stranoj valuti?

Fizičke osobe koje nemaju registriranu djelatnost (obrt ili trgovačko društvo) i bave se ugostiteljsko-turističkim uslugama smiju naplatiti svoje usluge u stranoj valuti samo od stranog gosta.

Koji su uvjeti za obavljanje plaćanja stranom gotovinom između rezidenta i nerezidenta pri trgovanju robom?

Prema Odluci o plaćanju i naplati u stranim plaćanjima u zemlji, naplata u stranoj gotovini između rezidenata i nerezidenata dopuštena je pri trgovanju robom ako roba prelazi državnu granicu RH.
Pri tome nije bitno je li riječ i njezinu prelasku u drugu državu članici EU-a ili bilo koju drugu državu izvan područja EU-a. Naime, s motrišta deviznog sustava, članice EU-a smatraju se stranom zemljom (devizni nerezidenti).

Kako se dokazuje da roba prelazi državnu granicu RH?

To nije uređeno deviznim propisima, pa se smatra da bi za potrebe deviznog poslovanja svaki vjerodostojni dokument kojim se može dokazati ta činjenica bio dovoljan.
Kod obveznika obračunavanja poreza na dodanu vrijednost koji prodaju svoja dobra u EU-u to bi svakako mogla biti i pisana izjava o otpremi ili prijevozu dobara u drugu državu članicu koju je potpisao preuzimatelj.

Koji su uvjeti za obavljanje plaćanja stranom gotovinom između rezidenta i nerezidenta pri pružanju usluga?

Sve usluge koje hrvatski rezident naplati od nerezidenta mogu se naplatiti u stranoj gotovini.

Postoje li dodatna ograničenja u raspolaganju naplaćenom stranom gotovinom kod usluga pruženih nerezidentu?

Naplaćenu stranu gotovinu treba položiti na redovni račun ili na račun privremenog depozita u banku u roku od 3 radna dana od dana naplate. Uz to, kod polaganja gotovine na račun treba dostaviti banci ugovor, račun ili predračun. (O izdavanju stranih računa, pročitajte ovdje.) Ako se gotovina polagala uz predračun, naknadno se dokumentira ugovorom ili računom.

Kako se može koristiti strana gotovina naplaćena od nerezidenta?

Ako se naplata obavi u stranoj gotovini mora se položiti isključivo na račun u poslovnoj banci. Nedozvoljeni oblici korištenja su npr. devizna blagajna ili plaćanje primljenih računa nerezidentnih osoba.

Koji je maksimalan iznos koji se može naplatiti u stranoj gotovini?

Ovaj je iznos reguliran Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Za osobe koje obavljaju registriranu djelatnost (obrti i trgovačka društva) tako je zabranjeno plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj.

Koji se uvjeti moraju zadovoljiti za plaćanje računa koje je izdao nerezident kod kupovine robe?

Ograničenje je postavljeno pri plaćanju kupljene robe. Odnosno, da bi se nerezidentu platio račun za kupnju određene robe, roba mora prijeći hrvatsku državnu granicu. Nerezidentu se ne može platiti gotovinom roba koja se već nalazi na hrvatskom teritoriju.

Koji su uvjeti za plaćanje računa koje je izdao nerezident stranom gotovinom?

Ne postoje ograničenja za plaćanje usluga stranom gotovinom koja se kupuju od nerezidenta.

Devizna blagajna: koja su ograničenja kod držanja stranog novca?

Mogućnost raspolaganja stranom gotovinom odnosno deviznom blagajnom propisana je Odlukom o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci. Strana gotovina se u deviznoj blagajni može držati samo za određene namjene i mogu je u nekim okolnostima držati samo osobe koje su navedene u Odluci.

Kada se strana gotovina može zadržavati u deviznoj blagajni?

Devizna blagajna može imati stranu gotovinu za službena putovanja u inozemstvo, za vraćanje ostatka novca kupcu i uplate ili isplate dobitaka nerezidentima pri igrama na sreću.

Devizna blagajna: kako se utvrđuje blagajnički maksimum?

Blagajnički maksimum utvrđuje se na temelju prosječnoga (tekućeg) tromjesečnog stanja. Ako on odstupa od zadanih nominalnih veličina predviđenih Odlukom o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci, HNB može dati odobrenje za njegovo povećanje. Takvo odobrenje vrijedi najdulje jednu godinu.

Kako se može izračunati blagajnički maksimum devizne blagajne na temelju prosječnog tromjesečnog stanja?

Prosječno dnevno stanje strane gotovine i čekova u blagajni u tromjesečju izračunava se tako da se najprije zbroje dnevna stanja svakoga radnog dana u tromjesečju. Tada se taj se zbroj podijeli s brojem kalendarskih dana u tom tromjesečju za koje se utvrđuje prosječno dnevno stanje.
Treba napomenuti da svota strane gotovine koja se može zadržati na kraju jednog dana u promatranom tromjesečju može biti višestruko veća od prosječnoga tromjesečnog blagajničkog maksimuma.

Kako izgleda primjer izračuna deviznog blagajničkog maksimuma?

Ako tromjesečje ima 92 dana i ako je blagajnički maksimum 1.500,00 eura, tada na kraju samo jednog dana devizna blagajna može imati 138.000,00 eura (138.000,00 : 92 = 1.500,00).

Koliko iznosi blagajnički maksimum koja se smije zadržati u deviznoj blagajni za potrebe službenih putovanja?

Prosječni tromjesečni blagajnički maksimum ili najviša svota stranog novca koju smije imati devizna blagajna za potrebe službenih putovanja je, prema prethodnom primjeru, 1.500,00 eura.

Kod kojih djelatnosti rezidenti mogu imati stranu gotovinu u blagajni radi vraćanja ostatka novca kupcu?

Rezidenti koji su registrirani za:
– pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza);
– za pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa i autocesta te za opskrbu stranih zrakoplova i brodova gorivom i mazivom i drugom potrošnom robom;
– za prodaju robe s carinskog skladišta tipa „D“;
– za prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili putem putničkih turističkih agencija, za račun nerezidenata.

Koliki je blagajnički maksimum koja se smije zadržati u deviznoj blagajni za potrebe vraćanja ostatka novca kupcima?

Ako se rezident ili njegovi posrednici bave registriranim djelatnostima navedenim u Odluci, tada prosječna dnevna svota u tromjesečnom razdoblju strane gotovine i čekova u njegovoj deviznoj blagajni za namjene vraćanja ostatka novaca kupcima može biti 3.000,00 eura.

Je li u iznos blagajničkog maksimuma propisanim Zakonom o fiskalizaciji uključena i devizna gotovina?

Prema odredbi Zakona o fiskalizaciji, gotovim novcem smatraju se novčanice kune, kovani novac kune i lipe. Može se, dakle, zaključiti da se u svotu blagajničkog maksimuma ne uključuje strana gotovina. To znači da se blagajna u stranoj valuti i blagajnički maksimum ravnaju prema prethodno navedenih deviznim propisima.

Koje se djelatnosti između rezidenata mogu plaćati u stranoj valuti?

Kredite u stranim sredstvima plaćanja mogu rezidentima odobravati banke. Odobreni kredit može se otplaćivati u stranoj valuti.

***

Teško je ostvariti poslovni uspjeh bez kvalitetnog računovodstvenog servisa. Obratite nam se i zatražite svoju personaliziranu ponudu!

Ubrojite i druge, podijelite članak:

Bruno Cvitanović

Kao direktor Brojevi d.o.o., savjetujem poduzeća, obrte i neprofitne organizacije u području računovodstva i poslovanja.